LJUBLJANA - Nakon slovenske blokade hrvatskih pregovora s Europskom unijom i iscrpljujućeg prepiranja oko granice, Hrvatska i Slovenija mogle bi se naći u još jednom bilateralnom klinču.
No, ovaj put problem nisu morske ili kopnene granice. Predstavnici iz Zagreba i Ljubljane možda će morati sjesti za stol i dogovoriti se o tome kome pripada pčelinja vrsta Apis mellifera carnica, koju Slovenci zovu kranjska čebela (slovenska pčela).
Čelnik Slovenske pučke stranke (SLS) Radovan Žerjav izjavio je u petak da je Hrvatska prisvojila tu pčelu u pregovaračkoj dokumentaciji koju je dostavila Europskoj komisiji.
"Hrvatska je u pristupnim pregovorima u dijelu koji se odnosi na poljoprivredu kao pregovaračko stajalište navela da je kranjska pčela njena autohtona vrsta", rekao je Žerjav za Slovensku tiskovnu agenciju (STA).
"Šokiran sam i uvjeren da bi Slovenija morala energično prosvjedovati", rekao je Žerjav, uspoređujući spomenuti slučaj sa zapletom oko konja lipicanaca koje Slovenci smatraju svojom autohtonom pasminom, ali se uzgajaju i u ergelama većine srednjoeuropskih država, a s godinama su postali skoro austrijskim simbolom zbog slavne Bečke škole jahanja.
Apis mellifera carnica druga je najrasprostranjenija pčelinja vrsta na svijetu, s vrlo dobrim osobinama. Vrlo je radišna i štedljiva, a osobito malo hrane potrebno joj je u odnosu na druge vrste preko zime, kad nema pčelinje paše. No, neki pčelari joj kao slabosti navode da je prilično osjetljiva i podložna bolesti.
Tu vrstu pčela Slovenci smatraju svojoj autohtonom vrstom, o čemu postoji poseban zakon, a zovu je i "slovenska sivka" zbog njene boje.
