'Vlada će se nekome očito morati zamjeriti, ali manje nego što smo mislili', poručio je premijer Zoran Milanović, pozivajući zastupnike u Saboru na konstruktivnu raspravu o prijedlogu državnog proračuna za 2013.
"Na nama je da riješimo probleme, i to u vrlo kratkom roku, koje prethodnih 20 godina nitko nije ozbiljno htio riješiti zbog straha, iz političkog straha da se nekome ne zamjeri. Mi ćemo se očito morati zamjeriti, ali manje nego što smo mislili", rekao je Milanović.
Kako stvari sada stoje, dodao je, Vlada će vjerojatno u ovoj fazi uspjeti spasiti brodogradnju, ali kada nekoga morate spašavati, naglasio je, to je loše akutno stanje, kao rezultat kronične bolesti koja traje više od 20 godina.
Mi kažemo disciplinom i redom, netko će reći pritiskom i presijom. Istina je negdje u sredini. Bez pritiska nema rezultata, pritiska na samoga sebe, na partnera, ali pritiska koji je konstruktivan.
Istaknuo je kako bi Hrvatska, da nema troškova za kamate na ime duga, bila negdje oko nule ili primarnog suficita, "ali troškova za kamate ima, bilo ih je i ranije, a sada su i narasle, za otprilike onaj iznos koji nam je sporan u masi plaća, i to je realnost".
Premijer je ustvrdio kako se hrvatski problem svodi na to da trošimo više nego što stvaramo, naglasivši kako je vrijeme da svi u Hrvatskoj promijenimo neke stvari u svojim glavama i stvari prestanemo uzimati zdravo za gotovo, da bismo već prekosutra imali više od onoga što imamo sada.
"Zato i kažem da je stanje u kojem se nalazimo izvanredno stanje, ne stanje panike i nereda, nego stanje u kojem moramo osvijestiti da su neka vremena prošla, da ne možemo više po starom i da se, ako svi pričamo o promjenama, za te promjene moramo i zalagati i na njima raditi", poručio je Milanović.
Napomenuo je kako je njegova vlada i u ovogodišnjem proračunu imala ambicije ići u promjene, posebno vezano uz ukupnu masu za plaće za koju smatraju da je prevelika, ali da u tome nisu bili naročito uspješni.
"Razlozi za to su što je Hrvatska pravna država, što ne možemo lomiti stvari preko koljena, što postoje ugovorne obveze sa sindikatima koje su sklapane i stvarane ranije, što moramo poštivati dok se ne stvore pravni uvjeti za drukčije stanje", istaknuo je.
Milanović je rekao kako je proračun za ovu godinu prebacio u potrošnji, ali i podcijenio prihode (oko 1,5 milijardi kuna više je uprihođeno od planiranog), Vlada je nizom mjera pokušavala olakšati stanje u gospodarstvu, te usprkos svemu tome na poziciji doprinos prikupila više novca nego u 2011. godini.
"Mi kažemo disciplinom i redom, netko će reći pritiskom i
presijom. Istina je negdje u sredini. Bez pritiska nema
rezultata, pritiska na samoga sebe, na partnera, ali pritiska
koji je konstruktivan", kazao je.
Premijer je istaknuo kako Vlada za iduću godinu prognozira rast
od 1,8 posto, iako je i za ovu godinu prognozirala rast, od 0,8
posto, i pogriješila.
"Sljedeća godina bit će teška godina u Europi, čitava južna Europa će padati u gospodarskom rastu, a i u takvim okolnostima strani analitičari Hrvatskoj prognoziraju nekakav rast, iako iz mjeseca u mjesec sve manji. Mi smo trenutno tu negdje oko nule u odnosu na ostale koji su u minusu, a o tim ostalima ovisimo i u izvozu, i u turizmu, i u većini naših drugih djelatnosti", poručio je Milanović.
Skandalozno je da to pitanje postavljate baš vi koji ste bili ministar gospodarstva, a niste napravili ništa u brodogradnji.
Jučerašnju odluku EU o oprostu dijela dugova Grčkoj ocijenio je važnim zaokretom u Europi koji će imati utjecaja i na Hrvatsku, ali i naglasio kako je prvenstveno na nama si da osiguramo gospodarski rast.
"Mali smo, žilavi, vitalni, imamo turizam koji nam spašava platnu bilancu i imamo u idućoj godini, nakon godinu dana pripreme, ozbiljne planove za investicije u javnom sektoru u iznosu do 4 milijarde kuna. No, to neće biti dovoljno jer bez privatnog sektora, privatne inicijative, oslobođenja te kreativne energije među ljudima Hrvatska neće imati gospodarski rast, a mi smo na gospodarski rast navikli kao na zdravo za gotovo, ne samo mi nego i cijela zapadna civilizacija", naglasio je Milanović.
Na premijerovo izlaganje replicirao je niz HDZ-ovih zastupnika, a među ostalima mu je bivša premijerka Jadranka Kosor spočitnula da govori o poteškoćama u smanjenju masa za plaće, a dok je bio u oporbi potpisao je peticiju protiv izmjene Zakona o radu.
PXL kosor, popijač PXL kosor, popijač
Milanović joj je odgovorio da ZOR u Hrvatskoj nije rigorozniji od zakona u drugim državama, te da sam po sebi nije veliki problem. "Problem je u tome što niste proveli ni jednu jedinu reformu", poručio je.
Đuro Popijač (HDZ) nejasnim, pak, smatra na što će se točno utrošiti 900 milijuna kuna predviđenih za restrukturiranje brodogradnje.
"Skandalozno je da to pitanje postavljate baš vi koji ste bili ministar gospodarstva, a niste napravili ništa u brodogradnji. Vi govorite o programu restrukturiranja, a ja vas pitam što je to restrukturiranje bez potpisanog ugovora. Vi koji ste otišli hladno i elegantno, bez ijednog parafa na ugovoru s onima koji bi trebali preuzeti ta brodogradilišta", uzvratio mu je Milanović.
Upozorio je da je u demokratskim državama nemoguće natjerati bilo koga da kupi bilo što, bez da mu se nešto ne ponudi zauzvrat, na čemu, kaže, njegova vlada radi.
