ZAGREB - Premijerka Jadranka Kosor najavila je u četvrtak da se prve aukcije za kredite u čijem će sufinanciranju sudjelovati država te aukcije za jamstva putem jamstvenog fonda mogu očekivati 16. veljače.
"Ako sve bude išlo po planu, a mora, prve rezultate možemo očekivati 16. veljače", kazala je Kosor na sjednici Vlade na kojoj su utvrđeni modeli financiranja za mjere za gospodarski oporavak i razvitak i s koje je Saboru upućen prijedlog zakona o jamstvenom fondu za gospodarski oporavak.
"Kroz državno sufinanciranje i jamstva želimo potaknuti kreditnu aktivnost banaka i tako omogućiti da poduzeća dođu do kredita za likvidnost i nove investicije", naglasila je premijerka, a ministar financija Šuker dodao kako se želi barem udvostručiti rast plasmana.
Mjere za gospodarski oporavak i razvitak sadrže ustvari dva modela aktivnog uključivanja države u kreditiranje poduzeća - model financiranja poslovnih projekata i model jamstvenog fonda. Oba su namijenjena poduzetnicima čije su teškoće uzrokovane financijskom i gospodarskom krizom, odnosno koji su u probleme zapali nakon 1. srpnja 2008.
Vlada u suradnji s HNB-om i poslovnim bankama do nižih kamatnih stopa za poduzetničke projekte
U prvom modelu zajednički sudjeluju Vlada, poslovne banke i Hrvatska narodna banka (HNB), koja bi trebala spustiti stopu obvezne rezerve za jedan posto, čime bi se poslovnim bankama oslobodilo tri milijarde kuna. Od toga bi dvije milijarde u obliku kredita bile plasirane Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR), dok bi jednu milijardu banke zadržale za sebe.
Poduzetnici bi tako mogli dobiti kredite za financiranje obrtnih sredstava kako bi se ostvarila zadovoljavajuća razina likvidnosti.
Dvije milijarde kuna za jamstveni fond
Drugi je model jamstveni fond u sklopu kojega država kani preuzeti dio rizika kreditnih plasmana i tako poduzetnicima pomoći da dođu do povoljnijih kredita kod banaka.
Jamstva bi se mogla dati za kredite namijenjene financiranju investicija i obrtnih sredstava te za reprogramiranje kredita ugovorenih nakon 1. srpnja 2008. godine, a bilo bi moguće da se iz takvih kredita djelomično otplate i postojeće dospjele nepodmirene obveze prema državi i bankama.
Država bi u ovom modelu sudjelovala s dvije milijarde kuna, a zajedno s bankama u tom bi se modelu poduzećima moglo plasirati novih četiri milijarde kuna. Jamstva bi pojedinačno mogla biti do najviše 50 posto iznosa glavnice kredita.
Tko duguje državi, ne može dobiti pomoć
Oba navedena modela provodila bi se putem aukcija, a kriterij za prihvaćanje ponuda na pojedinoj aukciji bila bi ponuđena efektivna kamatna stopa.
"U završnim smo pregovorima s bankama o visini kamate", rekao je Šuker, koji se nada da će kamata biti prihvatljiva hrvatskim poduzetnicima.
Istaknuo je i da su točno razrađeni kriteriji i za pravne i za fizičke osobe i pozvao ih da kandidiraju projekte za prvu aukciju. Među kriterijima koje će poduzetnici morati zadovoljiti su i koeficijent zaduženosti, pokazatelji tekuće likvidnosti te neto dobit na kraju 2007. ili 2008. godine.
Pravo na poticaje ni u jednom modelu ne bi mogli ostvariti poduzetnici koji su u teškoćama bili i prije službenog početka krize 1. srpnja 2008. te oni koji nemaju reguliran dug prema državi.
