Šeks o mrlji svoje političke karijere: 'Žao mi je što nisam uspio zaštititi Hrvate od grabeža!'

U svojoj političkoj karijeri znao je itekako iznenaditi. I tako je iznenadio i danas kad je stigla vijest da se povlači iz aktivne politike.

Nakon 25 godina, VladimirŠeks podnio je ostavku na mjesto zastupnika u Hrvatskom saboru i objavio kako prelazi na mjesto savjetnika u Uredu predsjednice Republike.

Živa politička legenda, kreator hrvatske povijesti, čovjek koji je objavio stvaranje hrvatske države večeras je gost RTLDirekta.

Odluka o vašem odlasku objavljena je iznenada, je li tako iznenada i došla?

Moja odluka nije došla iznenada jer sam se već dugo pripremao za povlačenje iz aktivne politike, sa prve crte i tražio sam mirniju luku. Tu se susrela i moja želja i želja predsjednice države i vodstvo HDZ-a. Meni ove godine ističe već 73 godina i složili smo se da je vrijeme da u politiku uđu mlađi, svježa krv.

Tog ste, barem u stranačkom smislu, postali svjesni u Saboru kada ste došli u sukob s gospodinom Karamarkom i stali na stranu nezavisne zastupnice Jadranke Kosor... Je li vam sad žao što ste bili na 'gubitničkoj' strani?

Nije mi žao. Ja sam tada držao da gospođa Kosor ima sve bitne reference predsjedničku ulogu u HDZ-u jer se iskazala i kao borac protiv korupcije, uspješno je završila i pregovore s Europskom unijom i održala jednu stabilnost nakon odlaska Ive Sanadera. Nažalost, ja sam isto izgubio kao i ona i mislim da je šteta što se izgubila prilika u HDZ-u, a to se isto događalo i u ostalim strankama, da oni koji izgube unutar stranačke utakmice, dolaze na margine politike, na slijepi kolosijek.

To nije baš ona ideja Tuđmanovog zajedništva o kojoj ste govorili...

Mislim da u Hrvatskoj mora sazrijeti vrijeme da kada se završe unutarstranačke utakmice, da svi zajedno, i oni koji su izgubili i koji su pobijedili, krenu dalje.

Što mislite o današnjoj politici, evo vi ste bili jedan od posljednjih iz stare garde, dolaze mladi lavovi na svim stranama, narod koji ima ovakvu političku mladost treba li se ili ne treba strepiti za svoju budućnost?

Mislim da se Hrvatska ne treba bojati za svoju političku budućnost. Svaka generacija je u nekoj povijesnoj epohi izvršila svoju zadaću, neki manje uspješno, neki više, ali Hrvatska je uvijek išla naprijed.

Ni te vaše zlatne političke godine nisu baš uvijek u lijepom sjećanju ostale, što zbog pretvorbe, pljačke i privatizacije a što zbog demokratskog deficita, osjećate li odgovornost za ono što je bilo loše i što biste sada drugačije napravili, da možete, na koje mjesto biste vratili kotač povijesti?

Ja osjećam odgovornost jer sam bio na odgovornim pozicijama i ne može se izbjeći odgovornost i za loše strane hrvatske politike. Jedna od onih loših strana, mrlja hrvatske politike, za koju je osjećam i osobnu odgovornost je ta što nisam uspio u svojim nastojanjima i kada sam bio potpredsjednik Vlade dvije godine, '93. i '94 godine, stvoriti one zaštitne, kontrolne mehanizme koji bi zaštitili Hrvate od grabeža i mahinacija koji su urađeni u privatizaciji. Tada sam naišao na žestoki otpor, bio sam proglašen boljševikom, gušiteljem slobode poduzetništva. To su bili vrlo sofisticirani zaštitni mehanizmi kojima bi se onemogućilo da se iz šupljeg prelijeva u prazno.

Je li vam žao prijatelja koje ste u politici izgubili, recimo g. Luku Bebića?

Tko stoji duže vrijeme na položajima u vrhu politike, tako se umnožava i broj protivnika, suparnika i neprijatelja te raste jednom geometrijskom progresijom. I tako vi na kraju jedne političke karijere ostajete sa vrlo malo prijatelja. Žao mi je gubitka svakog prijateljstva.

Prisustvovao sam jednom dugom razgovoru između Vas i pokojnog Ivice Račana, moram priznati da kad bi čovjek zatvorio oči ne bi znao tko je tko. Jeste li vi desničar ili ljevičar?

Ja pripadam po svom političkom svjetonazoru jednom političkom centru. U smislu socijalne države, ja sam orijentiran prema idejama kojima sam nekada i pripadao, prije 70-ih godina, onim idejama koje tvore korpus socijalne pravde. U pogledu onoga što se odnosi na državotvornost, tu pripadam desnom političkom spektru, ali to nije radnikalna ni ekstremna desnica.

Ali okrenimo se svijetloj budućnosti... Što ćete raditi u uredu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović?

Ja sam njen posebni savjetnik za ustavno-pravna pitanja. Kada me predsjednica bude trebala, ili kada ja osjetim potrebu da joj nešto sugeriram ili savjetujem, onda ću ja to i učiniti. Davat ću joj određene savjete, a ona će odabrati hoće li te savjete prihvatiti ili ne.

Da ste bili u prilici, biste li joj Vi ipak savjetovali da ide na komemorativni skup u Jasenovac na kojem se već više od desetljeća okuplja cijeli hrvatski državni vrh?

Bilo bi neprofesionalno i nekorektno, i ne bi bilo fer od mene da ja komentiram o predsjednici države.

Goleme sporove u javnosti i politici počeo je izazivati Ustavni sud. Vi ste jedan od kreatora takvog Ustavnog suda, je li vrijeme da se on tj. njegova uloga redefinira?

Uloga Ustavnog suda se već redefinira. Ustavni sud na čelu sa predsjednicom Omejec je postao i kreator Ustava. On nije samo čuvar i zaštitnik Ustava, on je kreator Ustava.

Je li vrijeme za promjenu izbornog sustava?

Mislim da je vrijeme za promjenu jednoga detalja u izbornom sustavu. Mi imamo izvrstan izborni sustav, onaj koji je 1999. donesen, a ja sam jedan od autora tog Zakona. Taj izborni sustav je osigurao stabilnost vlasti. Mislim da treba napraviti određene korekcije u pogledu zastupljenosti hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. Dakle, da mogu glasovati na različitim biračkim mjestima.

Kada će doći vrijeme za vašu autobiografiju?

Vrijeme već teče. U svibnju ću predati svoj rukopis knjige 'Hrvatska 91.'. Profesor Miškulin je napravio jednu seriju feljtona. A onda će se raditi jedna malo opsežnija biografija koja će se odnositi na 50 godina mog javnog i političkog djelovanja.