Saborska većina odbacila je danas dva prijedloga zaključaka Kluba HDZ-a uz izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, među kojima i onaj kojim bi se Vladu ii HNB obvezalo da onemogućedjelovanjeaustrijskihzadrugaizReiffeisengrupe koje su ilegalnim plasmanima upisale založna prava na nekretninama hrvatskih državljana.
Prihvaćanjem toga i zaključka kojim bi se Vladu i HNB obvezalo da u roku od 90 dana u dogovoru s poslovnim bankama osiguraju trajno rješenje za dužnike u "švicarcima", ali i u euru i drugim valutama HDZ je uvjetovao podršku fiksiranju tečaja švicarskog franka nna 6,39 kuna na godinu dana.
Kako je predsjednik Sabora JosipLeko odbio zahtjev da se o njihovim zaključcima glasuje prije donošenja zakonskih izmjena, HDZ je tražio stanku, nakon koje su napustili sabornicu.
"Ovo podsjeća na nogometnu utakmicu u kojoj svi gledatelji vide da je gol zabijen rukom, ali sudac kaže ne, gol je regularan", rekao je nakon stanke Šuker.
Kazao je kako mu je "žao što se Leko stavio u slugansku poziciju prema premijeru Milanoviću i onemogućio HDZ-u demokratsko pravo da izrazi svoje mišljenje".
"Nemojte slučajno sutra reći da smo bili protiv ovog zakona, jer nam niste omogućili da izrazimo svoje mišljenje", kazao je Šuker, ističući kako mu je neshvatljivo glasovanje protiv zaključka kojim se građane htjelo zaštititi od "nasilja institucija koje su ih opljačkale lažnim dokumentima".
"Htjeli smo samo natjerati institucije da rade svoj posao i poslati poruku da hrvatske građane u Hrvatskoj ne može nitko, ni legalno ni ilegalno, pljačkati, a vi koji se zaklinjete u pravo i pravicu glasujete protiv tog zaključka", spočitnuo je Šuker SDP-ovim zastupnicima, koje je upitao i "je li im stvarno u interesu da pomognu građanima ili da promoviraju velike vođe".
"Jesmo li tu da stvarno tražimo rješenja, ne samo za sadašnje nego i za buduće vrijeme ili da podržimo nešto što je netko obećao, ne znajući što je obećao", upitao je Šuker.
Leko mu je uzvratio da je glasovanje bilo javno, da su zastupnici glasovali u skladu sa svojim političkim stavovima te da je nekorektno bilo koga zbog toga prozivati.
Neprihvaćanje HDZ-ova zaključka iznenadiilo je i laburisticu NansiTireli. "Izuzetno sam zbunjena što SDP nije prihvatio ovakav zaključak, to je sumrak odgovornosti nas u Saboru i bešćutnost prema više od 20 tisuća građana koji su ugovorili kredite u članicama Reiffeisen grupe", rekla je.
Tireli je podsjetila da se takve dužnike "preko noći izbacuje na ulicu, a da ne znaju ni koliko su još dužni, koje im je stanje kredita i tko ih izbacuje".
Još jednom je postavila pitanje javnih bilježnika koji su ovjeravali takve kredite i upozorila da je protiv austrijskih zadruga podignuto tisuće kaznenih prijava na koje nadležne institucije ne reagiraju.
"Ovim zaključkom ne traži se ništa, nego da institucije u Hrvatskoj zaštite svoje građane i da damo neki odgovor tim ljudima što je s tisućama kaznenih prijava koje su podnijeli. Ovim smo pokazali koliko nam je stalo do građana, nadam se da su svi kojih se ovaj zaključak tiče jako dobro vidjeli tko kakvu politiku vodi i kome je do koga stalo u Hrvatskom saboru", rekla je Tireli.
Oporba se usprotivila i Vladinu amandmanu na izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju kojim je Sabor danas fiksirao tečaj švicarskog franka na najdulje godinu dana.
Amandmanom je ta mjera proširena na sve potrošačke kredite, bez obzira na visinu i vrstu, što je dio oporbenih zastupnika protumačio kao zaštita onih koji su na leasing kupili luksuzne apartmane, jahte i skupocjene automobile. Upozoravaju da su istodobno zaboravljena obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrtnici i slobodna zanimanja.
"Dizanjem limita iznad milijun kuna bit će zaštićen onaj tko je kupio četiri apartmana na moru i renta ih, ali smo propustili zaštititi poljoprivrednika koji je kreditom u 'švicarcima' uzeo prešu za voćne sokove", upozorio je laburist DragutinLesar.
I reformist PetarBaranović zatražio je da se predložena mjera "donese korektno, ne radeći diskriminaciju". "Moramo znati da nisu svi u švicarskim francima kupovali samo stanove, nego su realno i kao fizičke osobe znali kupovati i apartmane na moru, mercedese i jahte, a poljoprivrednik je kredit uložio u matično stado, poljoprivredni stroj ili nabavu zemljišta. Obrtnici su, isto ne imajući izbora, dizali kredite u francima za ulaganje u osnovna sredstva, kojima su osigurali egzistenciju sebi, svojoj obitelji i zaposlenicima. Nepošteno je i neprihvatljivo da njih ostavimo na brisanom prostoru", upozorio je Baranović, koji je u žaru rasprave udaralo po govornici.
Oporba zabrinuta zbog javnog duga: 'Nemojmo se poigravati unucima'
Saborska oporba izrazila je u petak zabrinutost najnovijim Eurostatovim podacima o povećanju hrvatskog javnog duga, tvrdeći kako to pokazuje da se vrlo sporo provode strukturne reforme, a dio oporbe poziva na donošenje strategije upravljanja javnim dugom i zakona o javnom dugu.
Eurostat je objavio da je hrvatski javni dug krajem trećeg tromjesečja 2014. godine dosegnuo 78 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), skočivši u godinu dana za 7,3 postotna boda.
Hrvatska se svrstala u 'top tri' države (uz Bugarsku i Sloveniju) koje su zabilježile najveće povećanje javnog duga, upozorila je VesnaŠkareOžbolt (Klub DC, Novi val, Reformisti), tumačeći kako to pokazuje da se vrlo sporo provode strukturne i reforme javnog sektora.
Zastupnica poziva na donošenje strategije upravljanja javnim dugom te zakona o javnom dugu, što podržava i nezavisni BrankoVukšić. "Da, krajne je vrijeme da se napravi zakon, ali vjerojatno samo sa jednim člankom – više se ne smijemo zaduživati", poručuje Vukšić, koji upire prstom u Vladinu praksu da se najbrže zadužuje na blagdane, pred kraj godine i na telefonskim sjednicama.
"Čini mi se da je praksa ove Vlade da svako malo na telefonskim sjednicama premijer kaže ministru financija 'daj mi molim te nabavi 4 milijarde', ode se s koferčićem i nabavi se taj novac", ističe Vukšić i dodaje kako taj dug nije premijerov, nego će biti problem budućih generacija. Vukšić kaže da su Eurostatovi podaci "crveno svjetlo", ali da se Hrvatskoj, ipak, neće dogoditi grčki sindrom.
Da javni dug nije još previsok, ali da opasno raste, smatra DamirKajin (Istarski demokrati). "Imamo sreće da će kamatna stopa na međunarodnom tržištu padati, ali nemojmo se poigravati unucima", navodi Kajin i napominje da je svako hrvatsko dijete, njih 800 tisuća, sada zaduženo za 265 tisuća, a do kraja godine bit će za 300 tisuća kuna.
IvanŠuker u ime Kluba HDZ-a kaže da se o javnom dugu najbolje raspravlja kad se raspravlja o proračunu, no da se to tada ipak ne čini. Sa zadrškom gleda na prijedloge o donošenju zakona o javnom dugu. "Ne znam što bi zakon mogao donijeti, jer zakon smo mi, u trenutku kada se digne ruka za proračun dignuli ste ruku za povećanje javnog duga", poručuje Šuker kolegama.
Podsjeća da je 2010., kad je krenula kriza, predlagao da deficit bude ustavna kategorija, no kao ministar financija, kaže, javno je ismijan. Suglasan je da dugom treba upravljati, ali i ističe da ljude koji će raditi taj posao, treba itekako dobro platiti.
"Činjenica je da su Eurostatovi podaci zabrinjavajući i da se reforme sporo provode", kaže nezavisna JadrankaKosor. Poručuje, međutim, kako bi, kad se o tome govori, trebalo uvijek postići minimum dogovora što zapravo reforme jesu, kako do njih doći i kako ih provoditi bez konsenzusa svih relevantnih političkih snaga. Naravno, uz vodeće stručnjake to je, gotovo bih se usudila reći, nemoguće, poručila je Kosor.
Niti jedan zastupnik većinske Kukuriku koalicije nije raspravljao o Eurostatovim podacima.
'Hrvatsko selo je na koljenima'
Saborska oporba iskoristila je u petak raspravu o novom Zakonu o poljoprivredi da upozori na alarmantno stanje u domaćem agraru i na selu, a zastupnici HDZ-a istaknuli su kako je stanje posebno loše unatrag tri godine, od dolaska nove Vlade Kukuriku koalicije.
Dolaskom ove Vlade i ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine uništene su poljoprivredne farme, dnevno se zatvaraju mliječne farme, kazao je na sjednici Hrvatskog sabora FranoLucić.
Vlada uporno dokazuje da poljoprivreda nije strateška grana, rekla je ĐurđicaSumrak, a StjepanMilinković (HDZ) Vladine napore sažima u uzrečicu 'Operacija uspjela - pacijent umro'.
Nije odgovorna samo ova Vlada, proces uništavanja traje 20 godina, u suštini to je posljedica činjenice da Hrvatska nema poljoprivrednu politiku, istaknuli su i PetarBaranović (reformist) iŠandorJuhas (zastupnik mađarske manjine).
"Glavinjamo kao gusani u magli, danas proizvodimo manje nego u ratno doba", zaključio je Baranović.
Izgled sela i ono što imamo na policama trebali bi biti ogledalo poljoprivredne politike, sela su nam opustošena, a na policama trgovina je janjetina iz Australije i riba iz Azije, dodaje Juhas.
Trebalo bi biti bogato selo, bogata država, a nije tako, kaže DamirKajin i opetuje kako je lani zatvoreno 3.510 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG), dakle deset dnevno.
Nema nevinih kada je u pitanju strategija poljoprivrede, kaže nezavisni BrankoVukšić koji drži da su sve vlade odgovorne za (ne) prilike u hrvatskom agraru.
Država je, kaže, u 15 godina za poticaje dala 35 milijardi kuna, a ovisnost Hrvatske o uvozu je 50 posto; milijun hektara se ne obrađuje, a 31. ožujka ukidaju se kvote za mlijeko i to je novi "pomor" - kako se Ministarstvo za to pripremilo, upitao je Vukšić ?
Vlada traži hitan postupak za zakon o poljoprivredi radi usklađivanja nacionalnog zakonodavstvo s novim propisima EU, donesenim koncem prošle godine u sklopu reforme Zajedničke poljoprivredne politike od 2014. do 2020.
