Konačno neka kuna više u novčaniku. Porezi guše građane, shvatili
su u Vladi, pa porezno rasterećeju radničke plaće.
"To je povećanje plaća u različitim iznosima za skoro milijun
radnika, zaposlenika, povećanje raspoloživog dohotka za jedan
značajan broj ljudi, u širem smislu riječi srednji sloj. To su
očekivana pozitivna kretanja u ukupnom godpodarstvu", najavio je
premijer Zoran Milanović.
Neoporezivi dio plaće diže se s 2200 na 2600 kuna. Na sljedećih
2200 kuna ostaje porez od 12 posto, a na idućih 11 tisuća, sve do
praga od 13200 kuna, porez je 25 posto. Tek preko toga, 40
posto.
Dosad je porez po najvišoj stopi kretao već na otprilike 8.800
kuna neto, sada kreće na plaći od otprilike 12.500 kuna
neto.
Što to znači za prosječne plaće, a što za one višeg srednjeg
sloja.
Prosječna plaća od oko 5800 kuna neto, rast će za oko 170 kuna,
plaća od 10.300 kuna za nešto više od 280 kuna, dok će plaća
iznad 12.100 kuna porasti za više od 800 kuna.
Matematika je jasna.
"Kada gledamo taj porez, vidimo da će oni sa većim plaćama,
naravno, koji su plaćali više poreza, sa smanjenjem poreza dobiti
veći porast plaće", kaže Lucija Turković Jarža,
analitičarka RRiF.
Premijer i njegov ministar financija nadaju se da će ovaj potez
povećati osobnu potrošnju koja čini 60 posto BDP-a.
"To je pokušaj da se potakne i udahne malo zraka, malo kisika,
segmentu potrošnje. Da se izvadimo iz kovitlaca stagnacije",
rekao je Milanović.
Struka ne vjeruje u tu formulu povećane potrošnje.
"Ovi koji bi rado trošili, a nemaju, nisu imali ni dosad, a
porast od 50 do 300 kuna neće bitno utjecati na potrošnju, neće
bitno više trošiti", kaže Turković Jarža.
Par stotina kuna više, ipak nije za baciti.
"Sasvim sigurno da će mi malo smanjiti kreditnu ratu jer, bez
obzira što sam pred mirovinu, još otplaćujem kredite. Prema tome,
pomoći će, ali ne ključno", kaže Božo Bota, internist iz
Splita.
Mini porezna reforma počet će se primjenjivati od prvog studenog.
Za sve, osim za državne dužnosnike, kojima plaća neće rasti.
Do kraja godine oko milijun građana trebalo bi dobiti veću plaću. Povišica za neke je tek nekoliko desetaka kuna, dok onima s plaćama iznad 12.000 kuna država praktički daruje 13. plaću! Poreznom reformom želi se pokrenuti potonula osobna potrošnja i tako zaustaviti poniranje BDP-a, koji pada već 11 kvartala zaredom.
