U svom obraćanju medijima, nakon što je papa Benedikt XVI. objavio da se povlači s mjesta poglavara Katoličke crkve, vatikanski glasnogovornik, otac Federico Lombardi otkio je da bi izbor novog pape trebao završiti do kraja ožujka.
Naravno, prethodno će se održati postupak izbora za nasljednika Benedikta XVI., a kao kod svakog izbornog procesa, postoje određena pravila koja svi sudionici trebaju poštivati.
Prema važećoj Konstituciji 'Universi dominici gregis' iz 1996. pravo izbora pape pripada Kardinalskom zboru, izuzevši one kardinale koji su na dan kad je Apostolska Stolica postala prazna navršili 80 godina. Maksimalni broj kardinala izbornika ne smije prijeći broj od 120.
Nitko od kardinala izbornika ne može biti isključen iz izbora bilo aktivnog bilo pasivnog. Svi kardinali izbornici dužni su pristupiti izboru. Ta dužnost temelji se na obećanju poslušnosti, stoga je dužnost kardinala da se odazove i uputi u mjesto izbora, piše Glas koncila.
Od obveze odaziva i pristupa izboru mogu biti oslobođeni samo oni kardinali izbornici koji su spriječeni bolešću ili drugim teškim zaprekama priznatima od Kardinalskog zbora.
Mjesto izbora jesu konklave, tj. prostor i zgrade određene za tu svrhu, unutar teritorija države Vatikanskog Grada, zatvoreno od drugih. Od dana određenog za početak konklava pa sve do navještaja imena novoga pape svi kardinali izbornici stanuju u "Domus sanctae Marthae" (Dom svete Marte).
Sam čin glasovanja isključivo se izvodi u Sikstinskoj kapeli. Prostor i zgrade predviđene za konklave nalaze se pod vlašću kardinala komornika (kamerlenga) kojem pomažu suradnici.
Kardinal komornik i tri kardinala asistenta dužni su paziti da se ne bi na bilo koji način povrijedila tajnost onoga što se događa u kapeli Sikstini. Za vrijeme konklava kardinali izbornici moraju se suzdržati od korespondencije, telefona, TV, radija, sastanaka s drugim osobama.
Važećom Konstitucijom ukinut je način izbora aklamacijom i nagodbom, jedini dozvoljeni način izbora je tajno pismeno glasovanje. Za valjanost izbora traže se dvije trećine glasova dobivenih na temelju prisutnih kardinala izbornika. Ako nitko nije dobio dvije trećine glasova nema izbora, ako je netko dobio dvije trećine glasova, ostvaren je valjani kanonski izbor.
Prvo glasovanje održava se popodne prvog dana konklava, kada je samo jedno glasovanje, a u sljedećim danima, ako nitko nije izabran u prvom glasovanju, morat će se održati dva glasovanja i ujutro i popodne.
Ako nakon tri dana nema rezultata izbora, dolazi do prekida
glasovanja najviše na jedan dan koji je posvećen molitvi,
sastancima, duhovnoj obnovi na kojoj nagovor drži prvi kardinal
iz reda đakona.
Ako nakon sljedećih sedam glasovanja nema rezultata, slijedi dan
odmora. Ako i u trećoj seriji od sedam glasovanja nema rezultata,
opet slijedi dan odmora.
Ako rezultat izostane i tada, kardinal komornik poziva kardinale izbornike da očituju svoje mišljenje o daljnjoj proceduri. Tada mogu odlučiti da za izbor bude dostatna apsolutna većina (50 posto + 1 glas) ili da se bira između dvojice kandidata koji su u prethodnom glasovanju dobili najviše glasova.
Kad osoba bude kanonski izabrana, dekan Kardinalskoga zbora u ime cijelog izbornog Zbora traži od izabranog pristanak riječima: "Prihvaćaš li kanonski izbor za vrhovnog svećenika?".
Ako izabrani prihvaća, pita ga: »"Kako želiš biti zvan?". Prihvaćanjem izabrani postaje rimski prvosvećenik, tj. Petrov nasljednik, pastir Opće Crkve, biskup Rimske Crkve, glava Biskupskog zbora te stječe opću, redovitu, vrhovnu, neovisnu, potpunu, neposrednu vlast u općoj Crkvi.
Prva faza sastoji se od pripreme i distribucije glasačkih listića te izvlačenja između svih kardinala izbornika, tri brojitelja, tri »infirmara« (zadužena za skupljanje glasova bolesnih kardinala) i tri revizora. Pisanje imena mora biti tajno i jasno napisano. Za vrijeme pisanja imena kardinali izbornici moraju biti sami u kapeli Sikstini, a posljednji kardinal izbornik iz reda đakona morat će zatvoriti i otvoriti vrata svaki put kad bude potrebno.
Druga faza sastoji se od stavljanja listića u glasačku kutiju, miješanja i računanja listića te otvaranja listića. Svaki od kardinala izbornika, redom prvenstva, nakon što su napisali ime, presaviju listić, držeći ga vidljivo u ruci i nose ga na oltar. Kada svi kardinali ostave listiće, prvi kardinal brojitelj promiješa više puta listiće, a treći kardinal brojitelj prebroji listiće. Ako broj listića ne odgovara broju izbornika, listiće treba spaliti i ponoviti odmah glasovanje; ako pak broj listića odgovara broju izbornika, slijedi otvaranje listića. Glasačke listiće otvaraju kardinali brojitelji. Kardinal brojitelj nakon što glasno pročita ime biranog probuši iglom listić na mjestu gdje se nalazi riječ 'eligo' (biram), stavi na konac te sve poveže čvorom.
sastoji se od
brojenje glasova, kontrole glasova i spaljivanja listića.
Kardinali brojitelji imaju zadaću zbrajanja glasova. Ako nitko
nije dobio dvije trećine glasova nema izbora, ako je netko dobio
dvije trećine glasova ostvaren je valjani kanonski izbor. U oba
slučaja, bilo da je rimski prvosvećenik izabran ili nije,
kardinali revizori moraju prekontrolirati je li sve dobro
učinjeno. Nakon kontrole, prije nego što kardinali izbornici
napuste kapelu Sikstinu, svi se listići moraju
spaliti.
Na kraju svakog glasovanja kardinal
komornik sastavit će zapisnik o glasovanju koji će biti predan
novome rimskom prvosvećeniku, a čuvat će se zapečaćen u
arhivu.
