S kreditom za stan ostati bez posla - put je koji je i Tomislava doveo do blokiranih računa. Sada je u začaranom krugu nemogućnosti otplate duga.
"Zavaravate se da ćete moći to otplaćivati, banke vam lupaju kamate na taj dug i vi se u roku par mjeseci nađete u nekoj nebulozi koja je nerješiva", kaže Tomislav Čuveljak.
Najavljeni Zakon o stečaju potrošača čini mu se kao slamka spasa.
"Ja vjerujem da zapravo institucijom osobnog bankrota će se čovjek barem imati kome obratiti. Ovako se nemate kome obratiti", rekao je.
A zakon koji je još u izradi će, kako neslužbeno doznajemo iz Ministarstva pravosuđa, nuditi tri faze izlaska iz duga. Manji dugovi mogli bi se riješiti već u prvoj fazi kroz financijsko savjetovalište, te uz dogovor dužnika i vjerovnika.
"Ako se tu može postići dogovor, dugovi se reprogramiraju, a to može uključivati određeni otpis, ako ne, tada se proglašava stečaj potrošača koji ima svoja pravila", izjavio je Zoran Bohaček, predsjednik Hrvatske udruge banaka.
A prije stečaja koji ide samo uz pristanak dužnika, nudi se pokušaj nagodbe pred sudom.
"Vrlo je teška pozicija nekih 50-60 tisuća njih koji imaju ogromne dugove i za koje će trebati pravosudno rješavanje, to je taj povjerenik ili skrbnik kako god ćemo ga nazvati", rekao je prije mjesec dana Slavko Linić.
Zakon će nuditi mogućnost osobnog bankrota, ali ne i masovan otpis dugova. To će se rješavati drugim propisom. Za 268 tisuća građana koji duguju manje od 100 tisuća kuna, a mogu dokazati loš socijalni status, Ministarstvo financija razmatra model sličan predstečajnim nagodbama za tvrtke.
Otpis dugova državu bi koštao oko tri milijarde kuna.
"Nagađa se da će vjerovnici koji pristanu na ovaj otpis dugova biti drukčije porezno tretirani, u tom kontekstu vjerujem da oni neće imati ništa protiv, mi ćemo u konačnici to osjetiti kroz pad prihoda državnog proračuna", rekao je Tomislav Čorić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu
A država će svoje rješenje za prezaduženost građanima ponuditi u travnju.
