Hrvatski sabor je jutros raspravljao o izmjenama Zakona o radu (ZOR) kojima je, među ostalim, predloženo maksimalno osam prekovremenih sati tjedno te smanjenje minimalnog odmora između smjena.
Ministar rada i mirovinskog sustava MirandoMrsić pojasnio je kako je sa socijalnim partnerima usuglašeno maksimalno trajanje prekovremenog rada od osam sati tjedno, a ne kao dosad 32 sata mjesečno. Smanjuje se i minimalno trajanje odmora radnika između smjena, s 10 na osam sati što je, po Mrsićevoj ocjeni, važno poslodavcima u turizmu.
Predloženo je i da poslodavci prvi ugovor o radu na određeno vrijeme s radnikom mogu sklopiti bez vremenskog ograničenja, a drugi i svaki sljedeći ugovor na određeno s istim radnikom i za isto radno mjesto ne može biti sklopljen na dulje od tri godine.
"Rad na određeno vrijeme koristi se više nego je bilo predviđeno i stoga smo htjeli spriječiti beskonačno produživanje ugovora na određeno", rekao je Mrsić.
Pojasnio je i kako je za prvi ugovor na određeno ukinuta dosadašnja odredba da on ne smije trajati dulje od tri godine. "Omogućeno je da prvi ugovor može biti i dulji od tri godine, no ograničeni su dalji ugovori koji se ne mogu ograničiti na dulje od tri godine", naglasio je ministar Mrsić.
Zakonskim izmjenama poslodavcima se olakšava otkazivanje ugovora o radu tijekom probnog rada. Naime, sada je poslodavac dužan otkaz ugovora o radu tijekom probnog rada obrazlagati jednim od razloga predviđenim Zakonom o radu (ZOR). Vlada predlaže da se neuspjeh probnog rada uvede kao posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu, na koji se ne primjenjuju odredbe ZOR-a o otkazu.
"Zakon o radu mora štititi slabijeg, odnosno radnika. Radne knjižice od 1. srpnja odlaze u prošlost jer EU ne prepoznaje radnu knjižicu kao institut. Svi poslodavci u RH moraju zaključiti radne knjižice i dostaviti radnicima. Uvodi se i evidencija radnika u Zavodu za mirovinsko osiguranje te će se onemogućiti neplaćanje doprinosa", izjavio je ministar rada MirandoMrsić dodajući kako će se novine uskoro dogoditi i kod Državnog inspektorata jer će inspektori zaštite na radu više posjećivati poslodavce, kontrole će biti češće, a kazne veće.
"Uvest ćemo im žute kartone", kazao je Mrsić.
HDZ-ovac Dujomir Marasović odgovorio mu je kako misli da vladajući ovim zakonom ne postižu ništa.
"Ne shvaćate da je glavni problem neradnik. Treba naći model kako lagano dati otkaz neradnicima", smatra Marasović na kojeg se nadovezao IDS-ovac DamirKajin.
"Nikad radniku neće bit dobro kao do 90'. Jedino tad je bilo moguće dobiti posao i stan i graditi vikendicu. Ne smatram se jugonostalgičarom, ali seljaku, radniku je tada bilo lakše", smatra Kajin.
"Ako je seljaku bilo dobro, zašto su propadala sela? Ako je radniku bilo tako dobro zašto su onda bježali i topili se do Italije? Ja nisam dobio stan, zna se tko je dobivao stanove, to je ta Titova, ta vaša partijska politika", napao je Marasović ponovno Kajina koji ga je potom upitao: "Šta Duje, i tvoji nisu bili u partizanima?".
"Pa jesu, a šta sad?! Ni ja nisam dobio stan", odgovorio mu je natrag.
Laburist BrankoVukšić se potom javio za repliku. "Većina vaših (HDZ-ovcima) je izašla iz partije i upisala se u vašu stranku. Radnik je u vrijeme komunizma bio zaštićeniji tisuću puta, tko danas štiti radnika ovakvim labavim zakonima?!", upitao je Vukšić.
HDZ-ovac ĐuroPopijač je zbog broja nezaposlenih koji je sada sve veći konstatirao da je "smjer kojim vozi ova vlada očito kriv te da njihov brod tone... Brod tone, a orkestar svira", dodao je.
Vukšić mu nije ostao dužan. "Vi tu pričate o Titanicu, a kad je brod udario u santu leda, kapetan je bio vaš bivši šef!".
HNS-ovac PetarBaranović ustvrdio je kako u sferi radnog zakonodavstva nisu svi jednaki. „O tome svi šute i nitko ne govori. U velikim privatnim tvrtkama posebno gdje je ženska radna snaga, one nisu ravnopravne s radnicama u javnom sektoru“, rekao je. Dodao je međutim i kako u javnom sektoru imamo potpuno zaštićene radnike sindikalno organizirane koji, kako je naglasio, nerijetko koriste tu svoju zaštićenost. „Nema mehanizama nagrađivanja onih koji marljivo rade i nose na sebi teret funkcioniranja sustva i društva“, poručio je Baranović koji je zamjerio i što u zakonodavstvu nema mehanizama protiv onih poslodavaca koji zabranjuju sindikalno organiziranje.
