Autoceste za novac, odnosno pokrivanje javnog duga - da ili ne?
Da se sutra pita građane na referendumu, odgovor bi bio - izrazito snažno 'NE'.
Prema istraživanju, koje je ekskluzivno za RTL provela agencija Promocija plus, gotovo 80 posto građana, koji bi izašli na referendum, bilo bi protiv davanja autocesta u koncesiju, tek 16 posto je za, dok 4 posto još nema stav. Ubace li se u računicu i građani koji još ne znaju bi li na referendum ili ne, odnos snaga se neznatno mijenja: oko 67 posto je protiv, gotovo 19 posto za, 14 još nema stav.
Inicijatori referenduma ne skrivaju zadovoljstvo.
"Ovaj rezultat samo pokazuje da smo jako dobro pogodili volju građana s jedne strane, a s druge strane nešto govori i o kredibilitetu ove vlasti, da je on puno niži nego smo mogli uopće računati", prokomentirao je Mijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Hrvatske.
No u Vladi se na to ne obaziru. Ovakvi rezultati ankete njima ukazuju samo na jedno.
"S jedne strane smo imali vrlo agresivnu kampanju protivnika monetizacije, a s druge strane mi stvarno pokušavamo razumom i brojkama komunicirati prema građanima da je davanje autocesta u koncesije najbolje rješenje za sve građane", kazao je Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i veza.
No simpatizere ne samo drugih stranaka, nego i vlastite, u to još nisu uspjeli uvjeriti.
Među ispitanicima koji redovno glasuju za HDZ, a izašli bi na referendum, čak 94 posto njih je protiv monetizacije. SDP-ovi birači su s 52 posto također - protiv, baš kao i simpatizeri ORAH-a sa 80 posto. Monetizaciju ne želi ni biračko tijelo HNS-a, njih je oko 69 posto protiv, pa ne čudi da šefica HNS-a o monetizaciji govori - oprezno.
"Mislim da je monetizacija autocesta jedan racionalan projekt, da koristimo za svoj razvoj ono što je naše vlasništvo. I mislim da glavni problem u tom projektu nije sadržaj nego nedovoljno komuniciranje s javnošću", rekla je Vesna Pusić, prva potpredsjednica Vlade.
U čemu bi moglo biti dosta istine. Jer kad se ispitanike pita kako riješiti problem javnog duga u autocestama, čak 30 posto njih odgovara - davanjem u koncesiju domaćim mirovinskim fondovima.
Malo manje bi ih uvelo vinjete i otpustilo višak radnika, dok bi, opet uz otpuštanja, postojeći sustav zadržalo 15 posto ispitanika. Kroz 40 lipa veću trošarinu na gorivo problem bi riješilo samo 8 posto građana.
U mirovinskim fondovima - nisu iznenađeni.
"Očito je da su građani svjesni da je u fondovima njihova imovina i da bi se taj financijski potencijal trebao koristiti za razvojne projekte u Republici Hrvatskoj. No priroda i logika ulaganja mirovinskih fondova je takva da teško mogu sami iznijeti ovakav jedan projekt", osvrnuo se Damir Grbavac, predsjednik Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima HGK.
Pa će očito morati tražiti partnere - naravno, nađu li ih prije svega u samim građanima.
