Otključavanje vrata i ulazak u prvu nekretninu, trenutak je koji se pamti cijeli život. Ipak cijene su takve da je vlastiti stan za mnoge nedostižni san. Ekonomistica Nika svoj stan iz snova traži već godinu dana, do sada nije imala sreće…
"Gledam nešto što je cjenovno prihvatljivo, ali bez potpore roditelja i nekakvog APN-a, mislim da to ne bi bilo moguće. A preferencije su novogradnja", govori ekonomistica Nika Boroša.
A ni starogradnju nije odbacila. Svega se dosad nagledala. Od luksuznih stanova po cijeni od preko 5 tisuća eura po kvadratu do „rupa“ koji su pogodne jedino za domaće životinje.
"Da, ima rupa, pogotovo ako gledamo čisti centar Zagreba i starogradnju, to je teško naći nešto što je održivo. Ali i periferija grada nije loša, pogotovo ako je prometno povezana", kaže Nika.
Cijena novih stanova u Hrvatskoj je u 6 godina narasla za 65%, dok je plaća u prosjeku u isto vrijeme skočila za svega 35%. I to najslikovitije objašnjava zašto je nekretnina u Hrvatskoj sve veći luksuz.
Zapuštena livada na zagrebačkom Borovju do kraja sljedećeg ljeta trebala bi postati luksuza zgrada od 8 katova i 80 stanova. Cijena stanova prava sitnica, od 2800 eura naviše
"Budući da izgradnja počinje za desetak dana – već imamo neke rezervirane stanove", govori Filip Ćulibrk iz Agencije za prodaju nekretnina.
S godišnjom plaćom u Zagrebu se može kupiti desetina stana od 50 kvadrata. Najveća su sirotinja Londončani koji mogu kupiti tek 5% stana. Najviše kvadrata mogu kupiti stanovnici Rima, Bruxellesa i Berlina kojima je dakle lakše doći do stana nego Zagrepčanima u Zagrebu. Ipak, bez obzira na visoke cijene i male plaće, stanovi se u Zagrebu odlično prodaju.
"Novogradnje nedostaje i čim je neki novi projekt u najavi jako je veliki interes i potražnja za njime tako da moje osobno mišljenje da cijena novogradnje neće padati", kaže Ćulibrk.
Nije problem samo kupovina već i najam stanova. Na toj ljestvici Zagreb stoji jako loše, u neslavnom društvu Londona i Pariza. Za najam 50 kvadrata u Zagrebu treba izdvojiti gotovo 60% mjesečne plaće. S druge stanovnici Berlina i Amsterdama za isti stan moraju izdvojiti manje od 40% mjesečnih primanja.
"Cijene stanarina neprestano rastu, zbilja nije neuobičajeno naći stan od 30 - 40 kvadrata koji sad košta 800-900 eura. Kada idete gledati stan koji biste rado unajmili, nikad niste sami već još jedno 100-tinjak ljudi čeka s vama i zbilja je lutrija dobiti stan u Berlinu", govori Hrvatica u Berlinu Ivana Hajtok.
Bilo da se radi o Zagrebu, Berlinu, Parizu ili Londonu, nešto se mora mijenjati. Jezgre velikih gradova su prazne, sve je manje stanara, sve više bogatih koji stanove kupuju kao investiciju i onda iznajmljuju turistima po visokim cijenama…
"Hrvatska vlada mora ohladiti potražnju za stanovima kao investicijom. Jedini instrument je porez na nekretnine, to nema nikakve dileme. Stanovi u Zagrebu ili u velikim gradovima uz obalu su za prosječne građane RH – su nedokučivi, ne može se jednostavno kupiti takav stan", kazao je ekonomski analitičar Damir Novotny.
Stambena strategija, gradnja stanova za dugotrajni najam, porez na nekretnine, puno je načina da se trendovi preokrenu i mladima olakša dolazak do prve nekretnine. Kada bi samo političari htjeli čuti… Do tada se ni Niki ni mnogima drugima ne piše dobro!
