Čip nema niti dva i pol centimetra, a robot koji ga ugrađuje zato je ogroman. Da je njegova tvrtka Neuralink uspješno usadila bežični moždani čip u čovjeka najbogatiji čovjek na svijetu nije objavio pred kamerama, nego na svojoj društvenoj mreži.
"Omogućuje kontrolu vašeg telefona ili računala, a preko njih gotovo bilo kojeg uređaja, samo razmišljanjem. Početni korisnici bit će oni koji su izgubili sposobnost korištenja udova. Zamislite da Stephen Hawking može komunicirati brže od brzog daktilografa. To je cilj.", napisao je Elon Musk na X-u, nekadašnjem Twitteru.
Prvi pacijent se, tvrdi Musk, dobro oporavlja, a početni rezultati, kaže, pokazuju obećavajuće živčane impulse. No, detalje ne znaju ni neurokirurzi. "To funkcionira da se ugrađuje na površinu mozga uređaj koji prepoznaje impulse živčanih stanica, odnosno neurona i te impulse prevodi u nekakav jezik tih neurona", kaže Darko Chudy, neurokirurg u KB-u Dubrava.
Pomoć slijepima i paraliziranima brzo je pala u drugi plan, čim se vijest pojavila protivnici čipiranja dobili su krila, pa i na našem pitanju na Facebooku "biste li ugradili čip u svoj mozak". Dominanti komentari išli su u smjeru da je to početak umobolne propagande umobolnih ljudi te da ćemo kad sve čipiraju plaćati zrak koji udišemo. Isto smo pitanje postavili i jednom od naših najpoznatijih neuroznanstvenika, Srećku Gajoviću, ravnatelju Biomedicinsko istraživačkog središta Šalata pri Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
"Vjerojatno, kao i kod svakog pojedinca, bi moj odgovor bio - ne. Ali, ajmo malo o tome porazgovarati. Ako ste u potpunosti zdravi, vodite zdrav život, vjerojatno vam to ne treba. Ali, ako imate određenu bolest, ili ako je netko vam bližnji stvarno bolestan, pitanje je bi li takav čip mogao takvoj osobi pomoći", odgovorio je Gajović.
Kao što je sličan čip lani pomogao jednom Nizozemcu da, 12 godina nakon što je ostao paraliziran, počne hodati samo uz pomoć misli. "Bilo je veliko iznenađenje mome ocu vidjeti me bez kolica", rekao je dotad nepokretni Gert-Jan Oskam.
Tako bi mogla pomoći i vašem bližnjem. "Ako imate stariju osobu koja zaboravlja, biste li bili skloni, jer ona više ne može sama odabrati, biste li za tu osobu, svoju mamu, tatu, baku, djeda, odlučili da se ipak ona malo podsjeti svog djetinjstva, prepoznala vas, s vama komunicirala, i tako idemo prema sve zdravijima, jer granica između zdravlja i bolesti je nejasna", kaže Srećko Gajović.
Elektronički uređaji u ljude se ugrađuju već preko 50 godina, jednako koliko se biomedicinsko inženjerstvo predaje na FER-u, gdje smo uspoređivali veličinu prvog pacemakera s onim današnjim. Tehnološki napredak bi, kaže, bilo besmisleno ne koristiti i u medicini. "Mi svi koji smo normalni, zdravi i pošteni građani, trebamo razmišljati o pozitivnim primjenama tehnologije u medicini, biologiji i zdravstvu. Nažalost, uvijek ćete imati i nekih patoloških promjena, jer se to ne može izbjeći", kaže Ratko Magjarević iz Zavoda za elektroničke sustave i obradu informacija pri FER-u.
Vjerojatno su strahovima od čipiranja kumovali i filmovi poput "Totalnog opoziva", "Matrix" da i ne spominjemo. A i čovjeka koji izbacuje Cybertruckove i šalje rakete u svemir, mnogi teško doživljavaju kao filantropa i spasitelja čovječanstva. "Ovo što radi s Neuralinkom je za mene zapravo najkorisnije od svega što radi, možda i najplemenitije", kaže Dragan Petric, urednik časopisa Bug.
Jer taj čovjek, više nego ijedan drugi, znanstvenu fantastiku pretvara u stvarnost. Pitanje je samo kakav će biti kraj filma.
