Heating or eating ili na hrvatskom i bez rime - grijanje ili hrana. Hoće li Englezi morati birati između to dvoje, to je glavna tema u zemlji posljednjih dana.
"Već smo dobili neku naznaku da će računi za struju s 50 funti mjesečno narasti na 150 funti. I to za sada", govori nama Ivana Shiell, Hrvatica u Londonu. Johnsonova Vlada je obećala dati bon od 400 funti svim građanima kako bi lakše platili režije, a dodatne iznose dobit će socijalno ugroženi, umirovljenici i osobe s invaliditetom. Nova premijerka sutra predstavlja plan.
"Ona je obećala da će pomoći svim domaćinstvima, da ograniči 'energy cap', odnosno računa za energiju do 2500 funti godišnje, da će pomoći poslovnom sektoru, da će uložiti 40 milijardi funti", kaže Ivana Shiell. Austrija je baš svakome dala 500 eura. Ivica Jakić koji živi i radi i na hrvatskoj i na austrijskoj adresi i sam je dobio toliko.
"Da bi kompenzirali visoke cijene energenata, primarnu plina i struje. Jednokratno, koje se daje za period od tri mjeseca", govori stručnjak za energetiku Jakić. Njemačka je išla sa sličnim modelom. Studentima 200 eura, umirovljenicima 300, spustila je cijenu javnog prijevoza, a i svaki porezni obveznik je dobio pomoć.
"Isto su išli po principu pomaganja građanima, ali na način samo onome koji je zaposlen u Njemačkoj, koji ima karticu da primate plaću, dodjeljuje 300 eura, s tim da to ide u poreznu osnovicu. Dok je ovaj iznos koji Austrija ima je oslobođen plaćanja poreza", kaže Jakić.
Francuska je građanima dala inflacijski bon od 100 eura. A natjerala je državnog dobavljača energije da ograniči veleprodajnu cijenu električne energije. Za 400 tisuća potrebitih kućanstava, Danska je isplatila jednokratnu pomoć u iznosu od 615 eura. A smanjit će i namete na cijene električne energije. Nizozemska je pripremila povećanje minimalne plaće za 10 posto, džeparac za račune od 800 eura i smanjivanje energetskih poreza. Italija je, među ostalim, zamrznula režijske račune potrebitim obiteljima.
"Prošli mjesec su ponudili pomoć od 200 eura, koji je došao na platnoj listi, zajedno s plaćom, ali samo redovno zaposlenima, znači ja kao samostana, nisam ništa dobila, a ni ne zna se kada će pomoć biti ponuđena", kaže nam Amra Nadarević, Bošnjakinja u Italiji.
Najavili su i porez za tvrtke koje profitiraju od visokih cijena energenata. Građanima su se režijski troškovi gotovo udvostručili i prije zime.
"Znači ožujak i travanj prošle godine smo dobili oko 250 eura za stan od 100 kvadrata, ove godine je račun oko 440 eura. Znači za dva mjeseca račun", govori Amra.
Budu li visoki, Švedska će građanima plaćati 80 posto iznosa računa za struju. A zajedno s Fincima najavili su pomoć energetskim kompanijama kako cijene ne bi otišle u nebo. Sve zemlje imaju i pomoć za poduzetnike. "Kod nas je država shvatila da treba pomagati građanstvu, a industrija će se boriti. Iako, objektivno to je visoka cijena električne energije. Industrija u Hrvatskoj više ne može trpjeti takvu cijenu", kaže energetski stručnjak Jakić.
I sada Vlada će vjerojatno odlučiti da neće toliko povećavati cijenu el energije za građanstvo, jednostavno prihodi i mirovine kod nas su takve kakve jesu, ali će iznaći način kako subvencionirati visoku cijenu električne energija koju ima industrija. Pogotovo ako se uzme u obzir da je u zemljama poput Finske, Švedske, Češke i Njemačke struja za poduzetnike jeftinija nego za građanstvo.
