Ni noću, ni danju. Sustave balističkih raketa Amerikanci više ne isporučuju Ukrajini. Nema više ni HIMARS-a, raketnog sustava na kotačima, kojeg nabavlja i Hrvatska. Nema ni američkih haubica od 155 milimetara, ali ni nove municije - administracija Donalda Trumpa odlučila je Ukrajincima reći - dosta.
"Dali smo im puno više od Europe. A Europa je trebala dati više od nas, jer, kao što znate, oni su ondje, uz granicu", izjavio je Trump. OK, Amerika je od početka rata dala oko 67 milijardi dolara vojne pomoći, sve druge zemlje zajedno dale su 69 milijardi. Dakle, da bi se taj manjak nadoknadio preostali saveznici sada trebaju udvostručiti iznose pomoći napadnutoj Ukrajini. I ono još teže - Europa se očito treba pripremati za obranu bez pomoći velikog brata SAD-a.
"Možda je čak i dobro da su se pojavile te najave, da Europa shvati da se mora osloniti na vlastite kapacitete, da ne može ovisiti o drugima, da mora imati jaču, bolju i kvalitetniju vlastitu vojnu i obrambenu proizvodnju, i ono što je ključno - jeftiniju", smatra bivši ministar obrane Ante Kotromanović.
Osim novca, Amerikanci imaju ključnu stvar - iskustvo
Stvari sada stoje ovako - kada gledamo trošak na obranu, Amerika godišnje izdvaja najmanje 600 milijardi dolara. Osim toga, Amerikanci imaju iskustvo. Umirovljeni general-pukovnik Hrvatske vojske Krešimir Ćosić za Direkt ističe posebnu ulogu koju je Amerika imala u svim međunarodnim misijama, počevši od Afganistana. "U svakoj vojnoj operaciji ključan je taj leadership, sposobnost planiranja, organizacije, koordinacije snaga. To je izuzetno važno, a to iskustvo imaju isključivo Sjedinjenje Američke Države", naglašava Ćosić.
Europa sada mora dalje bez tog iskustva i u Ukrajini, ali i smisliti plan za vlastitu sigurniju budućnost. "Europa može uložiti gotovo 800 milijardi eura za troškove obrane, za sigurnu i otpornu Europu", izjavila je tako jutros predsjednica Europske komisije Ursula Von Der Leyen.
No, ova nova era naoružavanja klasičan je primjer kasnog paljenja. "Smatram da ova naša šefice Europske komisije nija najkompetentnija da o tome govori, iako je bila ministrica obrane vrlo kratko. Ona definitivno kasni. Prije tri godine je trebalo o tome početi ozbiljno razmišljati", kaže Kotromanović.
Europa kaska, pogledajte samo broj vojnika
Koliko Europa kaska za Amerikom pokazuje već broj vojnika. Prva na kontinentu sada je Poljska koja je u 10 godina udvostručila aktivni sastav na aktualnih 216 tisuća vojnika, slijedi Francuska, godinama na malo više od 200 tisuća, Njemačka ima 185 tisuća, Italija 170, a Velika Britanija 138 tisuća. Za usporedbu, Amerika sama ima milijun i 300 tisuća aktivnih vojnika, samo u europskim bazama spremno je 80 tisuća amerikanaca. No, kako u oružju, tako ni u ljudstvu, stvari se ne mogu promijeniti preko noći.
"Mi trenutno nismo u stanju u realnom vremenu pretvoriti tih 800 milijardi eura u neku uporabnu vrijednost na terenu. Za to treba čekati, ali to sve treba biti sinkronizirano s onim što se događa na terenu u Ukrajini i tako dalje", mišljenja je Krešimir Ćosić.
Hrvatska će pritom samo slijediti buduće europske poteze, ali trebala bi biti svjesna vlastitih mogućnosti. "Koliko vojnika može Hrvatska financirati u budućnosti? Sad imamo 15 tisuća, je li to 15, ili je 20 ili je 25 tisuća?, s modernom opremom koju ćemo dobiti iz Europe. Tako bi svaka zemlja trebala napraviti procjenu vlastitih sposobnosti i potreba", zaključuje Ante Kotromanović.
