Uhićena mula iz Brazila, transrodna osoba u procesu promjene spola, koja je progutala 117 kapsula kokaina. Na zagrebački aerodrom došla je iz Sao Paula, preko Lisabona.
Nakon što joj na letu pozlilo, ispustila je 24 kapsule koje je spremila u torbicu. To je i carina otkrila pomoću rengena. Ostatak je izašao na aerodromu, gdje za to postoje posebne wc školjke i u KBC-u Zagreb, gdje su završile 62 kapsule. Kada je uhvaćena, branila se šutnjom.
"To su ljudi koji, kada vide da se nalaze u bezizlaznoj situaciji s aspekta krijumčarenja, oni se vrlo često zatvaraju u sebe i vrlo malo komuniciraju", kaže predstojnik Carinskog ureda Zračne luke Zagreb, Tihomir Žegrec.
Za jedan ovakav put mule zarade nekoliko tisuća eura, nerijetko su na to prisiljene, a vrlo lako mogu umrijeti, rastopi li se samo jedna kapsula.
"To je već postao ustaljeni sistem unošenja droge, zagrebačka zračna luka njima je poprilično atraktivna", tvrdi novinar Dušan Miljuš.
Prije godinu dana uhvaćene su dvije mule iz Brazila. Jedna je nosila 76 kapsula, a druga je nosila više od kilogram kokaina u grudnjaku i gaćama.
U Pločama je prvo palo 220 kilograma heroina, pa onda 600 kilograma kokaina. A ronioci su u drugoj akciji izronili još 62 kilograma kokaina.
"Prošle godine smo imali situaciju da tako kažem gdje je zbog nekih mjera za ulazak u EU, zbog COVIDA, u Hrvatsku je bilo malo lakše ući pa je to bio jedan od razloga da je u Hrvatsku bilo lakše ući", kaže Žegrec.
Tu je i 30 kilograma kokaina pronađenih u kutijama banana u skladištu dućana u Vinkovcima. Slična priča s 18 kilograma u Pločama i 70 kilograma u Opuzenu.
"Kažu znanstvene studije da policija koja zapljeni 10 posto droge, koja dođe na ilegalno tržište, da je to uspješna policija", poručuje Miljuš.
Kokain u Hrvatsku dolazi uglavnom iz Južne Amerike, zemalja poput Kolumbije, Bolivije, Perua. Nešto ostaje tu, nešto ide dalje na europsko tržište.
"Nema lokala, noćnog kluba, gdje nema kokaina koji je izrazito dostupan. Nema ni jednog wc-a u tim klubovima gdje nema tragova kokaina, gdje se šmrče i ne skriva se da se šmrče. Dileri u ulicama gazduju i treba nekoliko minuta za nabaviti kokain", objašnjava psihijatar Slavko Sakoman.
Da se na tržištu kokaina dogodila uberizacija govori struka i brojke. Zagreb je u prošloj godini bio 11. u Europi po korištenju kokaina, dnevno se potroši 422 grama bijelog praha.
Od 2015. do 2020. konzumacija kokaina se povećala za 5 puta, a amfetamina ili speeda - 13 puta.
"Pogledajte likove koje voze Maseratije po Zagrebu, BMW-e, Audije, rast kupovine skupocjenih automobila u Hrvatskoj od ljudi za koje nema šanse da dokažu od kuda im novac je povezan sa zaradom od trgovine drogama", zaključuje Sakoman.
A skupe mogu voziti jer izgleda da i grad, a ne samo selo šmrče bijelo.
