Kuglica sladoleda 4 eura, palačinka 4 i pol, kava 5, porcija od svega 5 ćevapa 15 eura… Ovo su samo neka iskustva naših gledatelja nezadovoljnih cijenama na Jadranu. Jesmo li preskupa destinacija i nudimo li pravu vrijednost za novac, svatko ima svoje mišljenje, ali ako se pita tročlanu obitelj iz Njemačke – metropola taman je po mjeri.
"Sviđa mi se ponuda u Zagrebu i Hrvatskoj. Vrlo je dobra hrana i sviđa nam se! Mislim da su cijene u redu. Nije jeftino, ali nije ni previše skupo", kaže Thomas iz Njemačke.
Anne i Nou uhvatili smo na kraju proputovanja Pulom, Trogirom i Šibenikom. Obala je, kažu prelijepa, ali šokirale su ih cijene na plažama kao i ulaznica za nacionalne parkove. Ipak najveći problem, kažu, nije skupoća već kvaliteta ponude.
"Problem je što su svi restorani isti. Nude samo pizzu, njoke i tjesteninu. I ništa više. Htjeli bismo veći izbor", govori Noah iz Francuske.
Gosti se bune i na preskupe, često sramotno loše uređene apartmane koji se naplaćuju i preko sto eura po danu, ali prema tradicionalnim pokazateljima, dolascima i noćenjima, iza nas je još jedna dobra sezona. Ipak glavno je pitanje možemo li drugačije. Za dugogodišnjeg šefa turističke zajednice, ključ je kvaliteta.
"Tamo gdje je rast cijena pratio rast kvalitete – sezona je vrlo uspješna, tamo gdje su se na valu podizanja cijena, ljudi htjeli snaći bez dizanja kvalitete – osjetili su se nedostaci dolazaka i zato je bilo previranja u srpnju i dijelu kolovoza", kaže bivši ministar turizma i direktor HTZ-a Niko Bulić.
Da bi rupa bilo što manje, treba ulagati u kvalitetu i raznovrsnost, govori nam direktorica turističke agencije u Ateni. Grčka je u prosjeku nešto jeftinija, ali morali bismo se naučiti privlačiti bogatije goste.
"Ono što doista nikoga ne košta – to je znate, jedan osmijeh kada gost dođe, kada otiđe, sitna gesta kao što je aperitiv ili desert kada završite ručak, kao što je to običaj u Grčkoj - tu sitnice koje jako puno znače", govori direktorica marketinga i razvoja turističke agencije, Atena Danielle Rudić.
Treba dakle poraditi i na ljubaznosti. Ipak, sezonom moramo biti zadovoljni, govori Daniella čija je turistička agencija dovela čak 80 posto više avioturista u Hrvatsku nego lani. Rezultati će biti još bolji kada na obalu privučemo velike lance hotela, a i kada se počne raditi na promociji cijele obale.
"Uvijek se ponavljaju ta tri grada, ja ih zovem Usual suspects, a to su Dubrovnik, Split i Hvar. I da bi doista napravili jednu malo veću i ozbiljnih priču, osim pravilnog upravljanja destinacijama – ključna je edukacija agenata koji će nam dovesti goste u Hrvatsku", kaže Rudić.
Prije svega, od turizma korist trebaju imati svi, a ne samo manjina.
"Trebamo stvoriti jednu pozitivnu klimu u društvu da od turizma možemo svi bolje živjeti. Ne samo oni koji su neposredni pružatelji usluga smještaja ili ugostiteljskih usluga nego da svi imamo. Morali bi se kao društvo, kao gospodarstvo integrirati na način da više domaćeg proizvoda donosimo na stol turistima", govori Bulić.
Puno stvari u turizmu možemo i moramo bolje. Prekrasna obala, čisto more, bogata povijest i arhitektura trebali bi dizati standard cijelom društvu. Tek kad to uspijemo, cijena kuglice sladoleda i kave, past će u drugi plan.
POGLEDAJTE VIDEO: Više od 14, 5 milijuna ljudi ove je sezone odabralo Jadran: Sezona je poprilično napunila državnu blagajnu
