Žive od socijalne naknade od 2,5 kuna. Baš zbog toga peteročlanoj obitelji iz okolice Bjelovara država se upisuje na kuću.
Snježana Rebrović iz Kolareva sela kaže da je ideja da se država oduzme kuću ljudima nakon smrti, ako su primali socijalnu pomoć, strašna.
"Osobno smatram da je to prestrašno, boriš se u životu da imaš svoje. Međutim, po novom zakonu ne vidim rješenje, gdje će moja djeca živjeti. Uzeti nekom nešto što je stvarao cijeli život, za mene je apsurd. Ljuta sam i bijesna!", komentira Snježana Rebrović.
Izbora nisu imali jer im je to jedini izvor prihoda. Snježana se brine o četvero školaraca.
"Meni ne ostane za čarape… Moraš djecu opremiti i odjenuti za školu", otkriva nam Snježana koliko joj je teško.
Brojni su ipak rekli 'ne'. Prema podacima pučke pravobraniteljice, minimalno je 530 najsiromašnijih građana odustalo od socijalne pomoći baš zato što su zauzvrat morali pristati na to da im se država upiše i stavi zabilježbu na nekretnine.
Problem u ovakvom rješenju vidi i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter: "To je veliki problem. Vidimo da postoji ozbiljna sumnja da ljudi nisu znali o čemu je riječ, nisu bili dobro informirani i onda su u strahu od toga što bi mogle biti posljedice, odustali od minimalne zajamčene naknade."
Izmjene zakona stižu u najtežim inflacijskim vremenima kada broj siromašnih raste. Svaki peti Hrvat živi u riziku od siromaštva.
Marijana Matešić, predsjednica humanitarne udruge "Dobra volja", kaže nam: "To nije u redu. Svatko, tko je stekao nešto, ima prvo na svoju imovinu i da to bude njegovo i što će sa svojom imovinom."
Do sada se zabilježba stavljala onim korisnicima koji su u vlasništvu imali više nekretnina, a od početka godine svima. Mjera bi trebala motivirati radno sposobne da rade i uzdržavaju svoje roditelje.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić kaže da je to garancija državi.
"Tako je bilo i u prethodnim zakonima - kada dođe do nasljeđivanja ili do prodaje nekretnine, dase iz naplate, iz vrijednosti te nekretnine, vrati se ono što su korisnici socijalne pomoći dobivali."
Pučka pravobraniteljica smatra da je potrebna revizija tih zakonskih odredbi jer je puno nejasnoća pa dodaje: "Kako će se to točno obračunavati, što će biti s onima koji su po ranijem zakonu bili u jednom režimu, a sada u drugom, što će biti u slučaju ako se odluče prodati nekretninu, što će biti s kamatama javlja se cijeli niz pitanja.?"
Koje građanima treba objasniti.
Marijana Matešić iznosi što bi se moglo dogoditi: "Mislim da će posljedica ove mjere biti navala na socijalne samoposluge i humanitarne udruge koje kao i mi pomažu i da će toga biti sve više i više."
Uz to, jedna od mogućih posljedica bit će i deseci tisuća uglavnom derutnih nekretnina u ruralnim područjima u državnom vlasništvu.
