Cijene u Hrvatskoj našim gostima ne predstavljaju ama baš nikakav problem.
"U usporedbi s Nizozemskom puno je jeftinije. Cijene su oko pedeset posto manje ovdje u Hrvatskoj", kaže Damyan iz Nizozemske.
"Baš smo razgovarali o tome da su cijene manje-više iste. Ne znam koliko ljudi zarađuju u Hrvatskoj, u Mađarskoj sigurno zarađuju manje nego na zapadu, ali cijene su slične kao i ovdje", poručuje Abris iz Mađarske.
Prema vlastitom priznanju, ovi gosti u Hrvatskoj troše između 50 i 80 eura dnevno. A brojke u prvih 30 dana srpnja razveselit će ministra financija. Ove godine u usporedbi s lanjskim sedmim mjesecom na isti broj fiskaliziranih računa troši se više.
"Isti je broj izdanih računa u odnosu na prošlu godinu, to je negdje 250 milijuna računa. Što se tiče iznosa računa tu je vidljiv značajan rast, taj iznos je veći za 18 posto", kaže Božidar Kutleša, ravnatelj Porezne uprave.
To je nastavak trenda u 2023. u kojoj je u prvih sedam mjeseci broj računa rastao dva posto, a iznos 20 posto. Prednjači ugostiteljstvo s čak sedam posto više računa na koje je potrošeno 27 posto više novca u odnosu na lani.
Kada iznos računa raste više nego broj računa, to znači da su cijene veće.
Prva procjena godišnje inflacije za srpanj iznosi 7,4 posto. Ponovno su najviše poskupili hrana i piće, više od 11 posto. U srpnju su, u odnosu na lipanj, cijene rasle za 0,3 posto. Iz HNB-a jasno detektiraju uzroke zašto je inflacija u Hrvatskoj druga najveća, nakon Slovačke u Eurozoni, - veće plaće i veće marže.
"Rasprostranjen problem nedostatka radne snage odrazio se na rast nominalnih plaća što osobito pojačava inflacijske pritiske u uslužnom sektoru. Povišenoj inflaciji pridonosi i visoka razina profitnih marži", kažu iz HNB-a.
Srpanj je i prvi mjesec s regulacijom rada nedjeljom. To se također reflektiralo na potrošnju.
"Možemo usporediti ove četiri prve nedjelje koje su bile u srpnju, tu je vidljiv pad broja računa od 9 posto u odnosu na lani, no istodobno rast iznosa računa za 7 posto", tvrdi Kutleša.
Iz Lidla kažu da su rezultati poslovanja tajna, dok iz Kauflanda, čije sve trgovine srpnju i kolovozu nedjeljom rade, kažu da primjećuju povećanje broja kupaca. Konzum pak kaže da se prodaja s nedjelje prelila na subotu. Ipak, zabranom rada nedjeljom najviše gube male trgovine, ali i radnici kojima je nedjeljna dnevnica ove godine uvećana 50 posto.
"Ako ste vi odlučili da baš želite raditi svaku nedjelju, barem kad govorimo o vremenu prije zakona, vi ste sada dobili osam posto manju plaću", kaže Boris Podobnik iz udruge Glas poduzetnika.
No, to neće potrajati tvrdi Podobnik. Glas poduzetnika podnio je Ustavnu tužbu protiv ograničavanja rada nedjeljom i misle da će Ustavni sud, baš kao i u dosadašnjim situacijama, odlučiti u njihovu korist.
