Gori asfalt, prže se polja, isparavaju plaže.U moru je ovih dana skoro 30, u zraku 36. Crveni meteoalarm upalio se jučer u čak 5 regija i to nije prvi ovo ljeto.
Ljeto je počelo s 36 stupnjeva u Dalmaciji. Zbog vrućina ugrožene su bile 4 županije.
A onda, samo dan nakon što su zbog potrošnje struje probijeni rekordi, jer pola Hrvatske nije moglo noć progurati bez klime - na kontinentu drugo izvanredno stanje.
"Tuklo je mislila sam da će mi prozore izbaciti vani, užas, strava. Ovako nešto ne pamtim. Ovo je maltene smak svijeta", kazala je Zagrepčanka Biserka
Nije smak svijeta ali da u tom smjeru idemo - tako je svakako izgledalo.
Sručila se oluja i poharala Zagreb, Karlovac, Slavoniju, Pa onda Rijeku, Istru,..Oluja i njene posljedice u Hrvatskoj su odnijele 5 života. A o materijalnoj i psihološkoj šteti ne treba ni pričati..
Stvar je u tome da nismo izolirani u ekstremima. Italija, Češka, Mađarska, Njemačka,.. Europa klimatološki više ne izgleda kao nekad. Izmjena suše i poplava događaju se u samo nekoliko dana razlike. U Sjevernoj Italiji prije dva mjeseca potopljene su cijele regije, nakon toga usred ljeta u okolici Milana padala je tuča veličine šake, a ralice su u blizini Venecije čistile led i snijeg.
"Sjever Italije je jedini dio Europe u kojem je toliko jaka pojava tuče, toliko česta da to nije više neka prirodan varijabilnost nego stvarno vidimo trend 3 puta više tuče nego prije 30 godina i to je stvarno anomalija u svjetskim razmjerima", objašnjava nam klimatolog Ivan Güttler.
Slična se slika ponovila u Njemačkoj nekidan, izgubljeni su životi, poplavljene kuće, evakuirani stanovnici. Vrijeme je ekstremnije, izmjene su kraće a nitko nije spreman.
Očito ni naš novi skupi sustav za uzbunjivanje, jer radnik koji je bio u dizalici i pao s 40 metara visine nije dobio poruku, kao niti nitko drugi.
"Mogu reći iz vlastitog iskustva na ovom području da je nekad bilo puno više oluja, ali nisu bilo tako razorne kao zadnje dvije, tri godine. Ona što je bila u petak je imala stvarno jaku razornu moć, udari vjetra su bili preko 125 km/h s kišom", kaže nam Sandro Pucet, lovac na oluje.
Problem je i u tome što novo normalno u vremenskom smislu ne mijenja stare navike.
Radnicima na suncu možda je i najteže.
"Teško je ali se raditi mora. Nije baš ugodno ali pijemo puno tekućine, onda svaka 2 sata imamo 20 minuta pauze tako da siđemo svako malo i sakrijemo se u hladovinu"
A nije tako samo ljudima. Što suše i ekstremne vrućine rade zemlji, to posredno rade i hrani. U plasteniku je 50 kad je vani 35, i cvijeće moraju zalijevati svakih pola sata u danu.
"Doslovce jedno popodne se nije ušlo zaliti i sve je povenulo, nema više spasa tim biljkama", kaže nam Suzana Klapšec Macenić, vlasnica OPG-a.
Uostalom, kako bi ljeto ovo moglo izgledati kao lanjsko kad je samo u Zagrebu oluja prošli mjesec uništila gotovo 3 tisuće stabala, a oštetila njih 10 000. A u jačina sunca koje grije asfalt ili koje grije krošnje - razlika je ogromna.
"Da, 7 stupnjeva. Dobro, iako je ovdje drastična razlika ali možemo i na tome vidjeti što se to događa i kakve će to posljedice imati. A jedna od posljedica je ona dvadesetominutna oluja koju možemo u idućim godinama očekivati sve češće.", kaže nam Zagrepčanin Vladimir Dimić.
Zato je samo u Zagrebu vrućih dana, a tako se kategoriziraju samo oni s temperaturom iznad 30 gotovo 50 godišnje u 21. stoljeću. U 20. stoljeća ih je bilo svega 20.
U svemu tome Zagreb izgleda i doslovno i preneseno kao džungla.
"Trava raste kao luda jer smo imali od svibnja praktički tropsku klimu", kaže gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević.
Grad nema dovoljno ljudi ni za košnju, a i oni što kose - kose na 38 stupnjeva.Sanacija od nevremena trajat će još dugo, a to će biti manji problem pogodi li nas prije jeseni - još jedno.
