Nizom sinoćnjih napada na strane radnike u Splitu osudila je i javnost i politika. U čak četiri napada najteže je ozlijeđen Nepalac kojeg su napali šipkama i slomili mu ruku. Četiri osobe su uhićene, od kojih je troje maloljetnih.
Razgovarali smo s Tonćijem Prodanom, stručnjakom za sigurnost. "Split i Hrvatska su tolerantno društvo. Ove su situacije koje nam u tom smislu ne služe na čast. Mislim da je više razloga zašto je to tako. Sad je to na neki način učestalo, nije još poprimilo razmjere da predstavlja veliku sigurnosnu opasnost, ali to može postati ako se ovom fenomenu ne stane na kraj", govori stručnjak.
'Mogu postati model ponašanja'
Upozorava da bi ovo mogao biti povod mlađim osobama da naprave sličnu stvar. "Apsolutno, to može postati model ponašanja maloljetnicima ili nekim drugim skupinama u društvu. Tim više što se informacije o ovakvim događajima se dijele na društvenim mrežama i postaju viralne. Međutim, to često nije prava istina. Često se šalju video klipovi koji su konstruirana stvarnost i poslani su od grupacije kojoj to odgovara. Ako se radi o napadačima, dijele se snimke na kojima ispada da se oni zapravo brane. Druga strana može poslati takve sadržaje i to dodatno raspiruje strasti, a osobito ako se radi o mržnji", kaže Prodan.
Stručnjaka smo pitali i koji bi mogao biti povod za napad. "Odgovore na to imat će policija i sud. Ima tu puno zlatnih pitanja kriminalistike na koje treba odgovoriti - tko je napravio, što, gdje kada, s kim i zadnje pitanje - zašto? Zadnje pitanje je najindikativnije. Ako se radi o djelima koju su napravljena iz mržnje, onda to može biti opasno. Tu društvo mora reagirati promptnije - donošenjem zakona koji će regulirati ovo područje. Smatram da će to potrajati dugo. Ovdje je potrebna puno brža i šira društvena akcija koja će započeti već sutra u osnovnim školama", objašnjava Prodan.
'Školski sustavi su tromi'
"Vidimo da se radi o maloljetnicima ili možda i djeci. Na srednjim školama i fakultetima postoji niz predmeta i kolegija kroz koje se može govoriti o ovom problemu. Školski sustavi su tromi u tom smislu i ne mogu zapaziti svaki društveni fenomen. Onda se izvršava program koji je usvojen godinu, dvije ili tri ranije. Treba odreagirati kroz aktualne sate u školama o ovim problemima. Kroz cijeli niz kolegija sociologije, povijesti, geografije… može se govoriti o ovom problemu, ali i na razini Vijeća za prevenciju kriminaliteta na razini gradova ovo treba osvijestiti. Mislim da su građani, a osobito mlađa populacija, nemaju kompletne informacije o tome da se radi o ljudima koji su praktički u Hrvatsku došli trbuhom za kruhom, a Hrvatska ih očajnički treba jer nemamo radne snage", dodaje naš sugovornik.
