U RTL-u Danas gostovao je voditelj studija terorizma i međunarodne sigurnosti na Filozofskom fakultetu Mirko Bilandžić s kojim su razgovarali RTL-ovi voditelji Tomislav Jelinčić i Ana Brdarić Boljat.
Svi strahuju od širenja sukoba i novog terorističkog napada. Može li to spriječiti kontrole na granicama?
Terorizam je fenomen s dubokim strukturalnim uzrocima i jedino rješenje je otklanjanje uzroka. U ovom slučaju bi to značilo stvaranje palestinske države. Da je ona ostvarena, što je međunarodnim pravom regulirano još 1947. godine, ne bi postojao ni Hamas ni palestinski džihad ni druge palestinske terorističke frakcije koje su na sceni zadnjih 30 godina. Ako se radi o sprječavanju budućih terorističkih akata, koriste se razne taktike, jedna od njih je i kontrola graničnih kretanja. To bi značilo da terorizam ima uvozne elemente, u nekim slučajevima na zapadu smo imali takvih elemenata i od tad postoji nekakva histerija oko kontrole granica. Ako uzmemo zapadnu Europu zadnjih 10 godina, svi slučajevi terorizma su bili domaći terorizam.
Dakle neće ništa pomoći?
Hoće pomoći ako se radi o uvezenom terorizmu, ovdje je jedino uvezena globalizirana ideologija, a to je politički islam i jedan sukob zapada i država odnosno naroda na tim područjima.
Naše službe kažu - prijetnji najgore vrste nemamo. Treba li ipak Hrvatska pojačati kontrolu na granicu s BIH?
Hrvatska, ako se radi o okružju rekao bih da ima niz sigurnosnih izazova, i ne radi se tu samo o BIH. Ako se radi o terorističkom kompleksu, cijelo okruženje je na ozbiljnoj razini rizika i to bi bilo sasvim logično. Logika je da se podignu te razine sigurnosti, ali ne radi se tu o protuterorizmu. Jedina je važna obavještajna penetracija u terorističke grupacije. Jedini način da spriječite terorizam je da znate tko, kad i gdje će ga napraviti. Sve ostalo su samo tehničke implikacije. Treba vam moćna obavještajna služba.
Imamo li je mi?
Toplo se nadam.
Vojska je već na austrijskim ulicama, čeka li to i ostatak Europe?
Svaka razina podizanja sigurnosti će značiti da to prelazi kapacitete civilnih struktura i da smo u psihološkom stanju percepcije opasnosti koje ne moraju biti stvarne u pogledu prijetnji. To može dovesti do toga da se angažiraju vojne formacije u unutarnjim pitanjima na različitim tipovima poslova, poput onih koje se tiču osiguranja infrastrukturnih objekata. To će se događati i događalo se već u Europi.
Hamas je pustio prve taoce. Je li to naznaka primirja ili ipak ne?
To je humani čin sa psihološkom porukom Hamasa Izraelu, Sjedinjenim Američkim Državama i cijelom svijetu o tome što je Hamas ustvari je u ovom procesu.
Iran, Libanon i ostali staju uz Palestince, Amerikanci su u blizini s jakim naoružanjem. Je li globalni sukob realan?
Bliski istok je jedno od kriznih žarišta svijeta zadnjih 70 godina i tamo uvijek nešto može eskalirati što može dovesti do globalnog sukoba. U ovom trenutku globalni sukob je jedan od pet scenarija gdje se mogu razviti novi procesi. Ono što je izvjesno ovog trenutka jest da mi se čini da je to ograničena, ali brutalna, operacija. To će izvjesno značiti uključivanje afilijacija Hamasa u taj sukob koji će za sada ipak ostati, čini mi se, na toj regionalnoj razini.
Civilima se u svakom slučaju ne piše dobro?
Nažalost najveće žrtve ovog sukoba su civili bili do sada, to će biti i u budućem razdoblju. Ako će se zaista dogodi dogoditi ulazak izraelske vojske u Gazu što je samo pitanje trenutka, možemo očekivati dramatične civilne žrtve.
