Još jedan vozač svojim je automobilom podletio pod jureći vlak i čudom ostao živ. Vozač se nije zaustavio ispred spuštenih polubranika, već je između njih vozio takozvanom "slalom" vožnjom kako bi ih zaobišao. Cestovno-željeznički prijelaz na Demerju osiguran je polubranicima te svjetlosnim i zvučnim signalima. HŽ infrastruktura upozorava kako se čak 98 posto nesreća događa upravo zbog nesmotrenosti vozača.
"Pa evo samo podatak od lani. Dogodila su se 445 loma polubranika. Što to znači? Znači da su vozači 445 puta pokušali prijeći prugu kada su polubranici bili spušteni što znači da je tu potencijalno izbjegnuto više 400 nesreća za dlaku", rekla je glasnogovornica HŽ Infrastrukture Željka Miša.
RTL-ov reporter Boris Mišević javio se s mjesta nesreće u Demerju. Naglasio je kako je najbitnija prevencija. U posljednjih 30-ak slučajeva, skoro 100 posto je problem bila nesmotrenost vozača. Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti rekao je kako toga uvijek ima i bit će.
"Rješenje problema je slojevito. Iako je vozač taj koji donosi odluku da zaobilazi polubranik i uzrokuje prometnu nesreću. Treba se raditi na samoedukaciji, izvjesnosti kažnjavanja, postavljanju videonadzora… Da ljudi budu svjesni da će biti kažnjeni", rekao je i dodao da su i sami svjedočili da preko pruge prelaze majke s djecom.
"Sve polazi od kućnog odgoja. Da se postave i 'maramice' ispod rampe, da se onemogući prijelaz, opet imate problem vandalizma. Kada se prihvati sve zajedno kao problem, struka ima rješenje. Problem je uvijek novac, ali ove velike prijelaze treba infrastrukturno riješiti", objasnio je. Što se tiče današnjeg slučaja i vozača, na pitanje što mu je bilo u glavi, Ševrović kaže:
"Teško je govoriti. Možemo ga pitati. Na sreću, nije poginuo. Na nekim prijelazima te brklje budu spuštene predugo, odnosno vlak stoji na stanici, ljudi koji svakodnevno tu prolaze to znaju i onda s određenom dozom hrabrosti prolaze, a vlak dođe s druge strane jer u tom trenutnu je došlo do neke promjene na koju oni nisu bili spremni", kaže.
Je li problem što su pruge iz Austro-Ugarske, Ševrović smatra da ne olakšava. Problem je što trokut nije svagdje dobro vidljiv zbog građevina koje su preblizu pruzi.
"Ovdje postoji i pružna građevina koja je zaklonila vidljivost", dodao je.
