Uvjeti kreditiranja ipak se neće pooštriti od 1. travnja jer je HNB odluku odgodio do 1. srpnja, kako bi potrošačima dao dovoljno vremena za dovršetak ugovaranja kredita, a bankama s druge strane da pripreme svoje informatičke sustave.
Nove mjere značit će da pri odobravanju novog kredita omjer mjesečne rate ne smije biti veći od 45 posto ukupnog dohotka za stambene kredite, odnosno 40 posto za gotovince.
Također iz HNB-a poručuju da je vidljiv trend da se dio novijih gotovinskih kredita počeo pogoršavati, odnosno postoje poteškoće u otplati.
"Ako je dugovno opterećenje preveliko u odnosu na vaš dohodak to dovodi u pitanje vašu sposobnost servisiranja tog duga za 20 ili 30 godina. Ono što nam se danas čini da je okej ne znači da će za pet ili 10 godina biti i zato moramo imati takve uvjete kreditiranja koji nam osiguravaju da se upravo ti krediti počnu kvariti i da imamo više nenaplativih kredita", kazao je guverner HNB-a Boris Vujčić.
Što odgoda strožih uvjeta kreditiranja znači za banke, a što za građane, saznali smo u razgovoru s Tamarom Perko, direktoricom Hrvatske udruge banaka.
Što kažete na odgodu uvođenja tih strožih uvjeta kreditiranja?
Pozdravljamo odgodu. To je dobro, kako sa strane potrošača, tako i sa strane banaka. Imamo niz zahtjeva koji su u obradi i koje ćemo sad moći u miru obraditi i jednostavno implementirati novu mjeru u miru s 1.7.
Što uopće mislite o strožim uvjetima kreditiranja?
Pa ne podržavamo strože uvjete kreditiranja. Oni će svakako biti nepovoljni, kako za potrošače, tako i za banke. Potrošači će doći teže do kredita. Banke će imati smanjeni obujam kreditiranja, ali s druge strane razumijemo argumente Hrvatske narodne banke.
Hoće li ova mjera utjecati na profitabilnost banaka?
Ova mjera svakako hoće jer ćemo imati sigurno smanjeni obujam kreditiranja.
Hoće li građani po vama sada teže doći do tih stambenih kvadrata jer prilično su veliki ti iznosi koji će biti, ajmo reći, uskraćeni građanima?
Da, ja vjerujem da će biti teže doći do kredita, kako stambenih, tako i potrošačkih. Ali isto tako je i HNB dopustio određenu fleksibilnost za određenu skupinu - pa govorimo konkretno o stambenim kreditima za one koji kupuju stambenu nekretninu za stambene potrebe. U tom slučaju banke i imaju mogućnost fleksibilnosti da možda i odstupe od tih kriterija za 20 posto kredita.
Mislite li da je trebalo ići s ovom mjerom da se isplati do 90 posto iznosa procjene nekretnine ili da je trebalo ostaviti bankama da same procjenjuju?
Pa mi ćemo uvijek reći da je trebalo ostaviti bankama da same procjenjuju, jer samim time banke imaju određenu fleksibilnost. Ali, evo, HNB je odlučio drugačije. HNB je regulator i mi moramo raditi u skladu sa zahtjevima regulatora.
Možete li procijeniti u ovom trenutku hoće li građanima biti teže doći do stambenog kredita ili do gotovinskog?
Teško mi je procijeniti do kojeg kredita će teže doći. Gotovinci se češće uzimaju možda iz nekih želja, a ne iz potreba, pa će možda ljudi odustati od novog televizora ili novog frižidera, pa će tu biti možda i veće smanjenje te kreditne aktivnosti.
Recimo, ako netko želi gotovinski kredit, kada stupe ovi stroži uvjeti na snagu, moći će dobiti manje novca. Ali ako produži rok otplate, dobit će onoliko koliko mu treba. Je li to nešto što pogoduje bankama jer će ubrati više kamata?
U tom kontekstu da, ali moramo uzeti i drugi kontekst u obzir, a to je smanjena kreditna aktivnost. Dakle, ukupno će sigurno banke ovdje imati manju profitabilnost zbog manje kreditne aktivnosti. S druge strane, kamatne stope su u konstantnom padu. Pa evo, recimo, ako govorimo o stambenim kreditima ove nove ponude stambenih kredita koje su vrlo konkurentne krajnjem potrošaču za cijeli rok otplate, u biti rezultiraju uštedom od nekoliko desetaka tisuća eura.
