Građani već neko vrijeme ne moraju jurišati na banke da ulože svoju štednju jer su kamate preniske.
Božena Plasajac iz Zagreba kaže da štedi u "čarapi": "Kakvo je vrijeme došlo, svejedno je dal je to čarapa ili ladica. Isto je to kao i u banci." Mirjana Šarić kaže da nije fer da banke imaju zaradu, a štediše ne, a i Zlatko Topalović kaže da su niske kamate demotivirajuće za štediše.
Veću motivaciju građani bi mogli pronaći u susjednoj Sloveniji. Intesa u Sloveniji u ponudi ima kamatu 2,2 posto, a PBZ u Hrvatskoj 1,5 posto.
Addiko u Sloveniji 2,8, u Hrvatskoj 1 posto. UniCredit u Sloveniji 1 posto, a Zaba u Hrvatskoj niskih 0,02 posto. Ako odlučite u banku staviti 10 tisuća eura u Sloveniji, nakon godinu dana dobit ćete 100 eura. Ako taj isti iznos stavite u istu banku u Hrvatskoj, nakon godinu dana dobit ćete 2 eura.
Drukčije su okolnosti u dvjema zemljama, kažu nam u Hrvatskoj udruzi banaka pa Tamara Perko, predsjednica HUB-a pojašnjava: "Ista je grupacija banaka, ali su različite zemlje i specifične situacije. Dakle, Hrvatska je ušla u euro, a Slovenija je ranije imala taj efekt. Ne možemo uspoređivati i imati iste kamatne stope u različitim zemljama."
Slovenija jest bolja od Hrvatske. No nije od ostatka eurozone. Hrvatska, Cipar i Slovenija imaju najmanje kamate. Dok najbolje uvjete štedišama nude Francuska, Estonija i Italija. Situacija u Hrvatskoj će se promijeniti, kažu analitičari.
Hrvoje Serdarušić, ekonomski analitičar, kaže: "Poslovne banke će tu transmisiju na građane izvršiti u narednim mjesecima. Neke su banke u boljoj situaciji pa ne moraju odmah tražiti. Ali pritisak konkurencije je tu velik. Pa i država će se uključiti s izdavanjem kratkoročnih obveznica."
Jedna je banka već značajnije iskočila. HPB je prošlog tjedna ponudio kamatu 3 posto. Ostale banke nisu reagirale. Zasad.
Tamara Petko dodaje: "Neke banke su počele prije ljeta počele dizati kamate na depozite. Neke će sada, ali vrlo skoro. Kad kažem vrlo skoro mislim na listopad."
Jer sve do sada bile su mrvice koje su banke nudile građanima.
