Oko pčelinjaka vlada velika gužva. Pčele prekidaju mirovanje, izlaze iz košnica i kreću u potragu za peludi. Sve kako bi nakon zime i trebalo biti. Problem je samo što je tek početak veljače.
"Unosom peludi matica kreće malo jače nositi, proširi se leglo, ako dođe baš ono jako hladno vrijeme one se ponovno u klupko vraćaju i onda zna leglo ostati na rubovima, leglo propada, dolazi do bolesti i to onda može biti problem", kaže pčelar Andrej Dješka. Na problem visokih temperatura u ovo doba godine ukazuju i voćari. "Desetak dana ovakvih toplih – puknut će zeleni vrh i zazelenjet će i to polako ide znači prema cvjetanju što je prerano", kaže voćar Željko Šaravanja.
Obitelj Šaravanja voćarstvom se bavi više od 40 godina, dobro osjeća i teško proživljava promjene koje donosi vrijeme. "Ovakvo vrijeme tjera pupove, cvjetanje ubrzava, travanj sredina obavezno dolazi mraz, prema tome bez roda smo u zadnje barem četiri godine", kaže Željko.
Voćke je sadio Željkov otac Milan (92). Sada ih teška srca sa sinom ruši.
"Razmišljao sam da mi je žao donekle, ali pregorio sam – nema, ne isplati se", kaže Milan Šaravanja. Od voćnjaka je obitelj nekada mogla normalno živjeti no, to je sada, kažu prošlost kao i nekadašnja klima.
"Ovo je nekada bilo zubato sunce, morao si biti obučen, dugih rukava, evo ga sad grije – vruće", kaže Željko. Sjećaju se snijega koji je nekada i u ožujku bio do koljena. O promjeni klime Milan kaže: "Bog dao, Bog uzeo." Voćkama režu grane kako bi iskrčili voćnjak i na zemljištu uzgajali povrće. Raduju se mladom luku i salati koji bi mogli biti spremni za Uskrs. Prilagođavaju se promjenama, protiv kojih kažu ne mogu.
"Slušamo te svjetske velesile, to zagađivanje, mi smo tu mali, sitni, nemoćni i tu ne možemo ništa napraviti, ali se moramo prilagoditi", kaže Željko. U igri prirode i čovjeka sve je povezano. Promjena je stalna, a prilagodba nužna. I zato svi oni koji godinama žive od plodova zemlje poručuju: "Oprezno dok za igru još ima vremena".
