Slavilo se prije deset godina kada je Hrvatska postala 20. zvjezdica modrog svoda Europske unije. Europskim desetljeće građani su zadovoljni. Kažu, bolje je nego nam je bilo.
"Sve se promijenilo na bolje, apsolutno. I što se tiče uređenja grada, i što se tiče zapošljavanja i za mlade", kaže Biserka iz Zagreba.
"Dobro smo iskoristili članstvo. Idemo u pozitivnom smjeru, definitivno ne bi ovako izgledalo bez članstva u Europskoj uniji", smatra Tomislav iz Zagreba.
Vesna Pusić je u vrijeme pridruživanja uniji bila ministrica vanjskih i europskih poslova. Danas kaže, trebali smo bolje, pogotovo kada su u pitanju demokratske slobode.
"Mislim da smo u nekim stvarima i nazadovali, npr. činjenica da se, ako ne slavi, onda ne osuđuje i ne proskribira veličanje ratnih zločinaca tipa Darija Kordića, da 'U ime obitelji' promovira ograničavanje ljudskih prava", kaže Pusić.
U proteklih 10 godina Hrvatska je izgubila oko 400 tisuća stanovnika. Recesijski negativni BDP zamijenio je stabilni rast od oko 2,8 posto. Danas s nostalgijom gledamo na inflaciju iz 2013. Tadašnjih 2,2 posto danas nam je tek želja. No, stopa nezaposlenosti je vidno pala.
Iako su apsolutne brojke pozitivne, kad ih gledamo u odnosu na ostatak članica unije, Hrvatska je i dalje među najgorima, tvrdi analitičar Vedriš.
"Mi smo unutar Europe stacionarni. Dakle, nismo se suštinski pomakli, pomakli smo se numerički, nominalno jer taj nazivnik, broj ljudi je smanjen, a ne da je povećanje ostvareno kao realni rast", govori Mladen Vedriš.
Nije sve tako sivo - biti među najsiromašnijima u Europskoj uniji znači biti među onima koji od Bruxellesa najviše eura primaju. U financijskom okviru do 2020. godine povukli smo više od 11 milijardi eura. No, tek oko 8 posto toga otišlo je privatnicima.
"Većinu tih sredstava dobije država, na kraju daju firmama, ali bih rekao da ipak dobivaju samo neke, podobne, ne dobivaju baš one koje su najkonkurentnije", poručuje Boris Podobnik iz udruge Glas poduzetnika.
Iako su Schengen i eurozona povećali tržište i konkurentnost u gospodarstvu, Hrvatska nije dovoljno napravila kada su reforme u pitanju. Efikasnije zdravstvo, pravosuđe, školstvo, regionalni razvoj i javna uprava preduvjet su za implementaciju europskog novca, kaže Vedriš.
"A onda korištenje sredstava na tako sređenu osnovu ima smisla. U protivnom to je kao da zalijevate beton, a ne travnjak", dodaje.
I baš na tome će se Hrvatska trebati iskazati u nastavku svog europskog puta jer kad su u pitanju reforme, prvo desetljeće članstva je prespavala.
