Žetva na baranjskim poljima nikad ranije. Zlatna pšenica zrela je pod zlatnim zrakama sunca koje, kažu ratari, kao da više nije isto. "Vrućina je, sve, ali nema onog pravog sunca da baš onako prži, evo dolazi Sahara", kaže Atila Sabo, poljoprivrednik iz Karanca.
Klimatske promjene ili ćudljivo vrijeme, posljedice na poljima pšenice nedvojbeno su tu.
"Nenormalno je u trećem mjesecu plus 30 imati i poslije toga imati one mrazove u četvrtom mjesecu", kaže Petar Pranjić, poljoprivrednik iz Čeminca.
Problemi oko kvalitete
To je u kombinaciji s velikom količinom oborina umanjilo kvalitetu pšenice.
"Imamo problema oko kvalitete, znači proteini su dosta niski", kaže Sabo.
Prinosi će biti oko sedam tona pšenice po hektaru. Za već očekivano nisku cijenu pšenice na tržištu, kažu ratari , to je nedovoljno.
"Zato što nas ne može spasiti ni 15 tona po ovim cijenama. Nas na ovu cijenu današnju koja se formirala, poznata je, 150 eura za tonu – pa to je nas iznenadilo pa neću reći skoro kao zimsku službu snijeg u 12. mjesecu", govori Pranjić.
Muči ih računica
Realna cijena pšenice trebala bi biti viša, smatraju proizvođači.
"Mi proizvođači uvijek tražimo kunu više, ili sad cent više, međutim, ono ako gledamo realno u okruženju 170-180 eura, ja bih volio da bude 200, ali čisto sumnjam", navodi Atila Sabo.
Dok kombajnima vrše pšenicu, poljoprivrednike muči računica - kako na kraju pokriti visoke troškove proizvodnje.
"Pa uložili smo gospodo realno, 1000 bez amortizacije, ne računaš svoj rad, 1100 i 1200 eura, a dobit ću 800 s ovog hektara, šest neka dobijem, šest puta pet je 30 i tamo šest - 900 eura ću dobiti", kaže Petar Pranjić.
Dio pšenice morat će prodati kako bi platili račune, a dio će u skladištima čekati bolje vrijeme i bolje cijene. Što se tiče žetve, vremena za čekanje nema jer meteoalarm upozorava na moguće nevrijeme pa ratari što prije trebaju završiti posao.
