Prehrambene navike prosječnog Hrvata u odrasloj dobi su najblaže rečeno - loše. Budući da se one se stječu od najranije dobi - pravo je pitanje što to jedu naši najmlađi?
Istraživanje prehrambenih navika dojenčadi i djece do devet godina pokazalo kako se hrane djeca u Hrvatskoj. Sumirajući dobivene rezultate na većini tanjura pronaći ćemo piletinu, krumpir, grašak, bananu, jabuku i tjesteninu. Što se tiče pića najveća je konzumacija vode, ali povećanjem dobi djece raste i konzumacija sokova i toplih napitaka. Od grickalica djeca najviše vole flips, štapiće i čips.
Još se puno toga našlo na jelovnicima što posebno veseli stručnjake jer pokazuje svijest roditelja o važnosti raznolike prehrane kod djece. Ipak jedan se negativni trend i dalje provlači.
"Rekla bih da nam je najslabija točka nedostatak cjelovitih žitarica i nedostatak ribe, oni su zaista slabo prisutni na jelovnicima. Jesmo ih zabilježili, ali puno manje od očekivanog", kaže Daniela Čačić Kenjerić, prodekanica za nastavu Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku.
Pojavilo se i nekoliko iznenađenja - pa se tako među često korištenim namirnicama nalaze chia sjemenke, bademi i avokado. Stvaranju novih navika doprinosi i sve zdravija prehrana u školama i vrtićima.
"Prije smo se trudili poučiti roditelje da dobro hrane svoju djecu međutim to nikako nije davalo rezultate. U novije vrijeme pristup i paradigma se nekako mijenjaju djeci se u vrtiću nude namirnice koje su nove i dolaze roditeljima kući možeš li uzet recept od tete", govori Čačić Kenjerić.
Nacionalno istraživanje trebalo bi pomoći u borbi protiv debljine.
"Predstavljaju evaluaciju prehrane naše populacije u RH. Osnova su za bilo kakve procjene i buduće smjernice vezano za smanjenje pretilosti ili za poboljšanje zdravlja ili za mnoge druge aktivnosti", kaže Darja Sokolić, ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu.
Rezultati su predani i Europskoj agenciji za sigurnost hrane. Pa bismo uskoro trebali saznati kakvi smo u usporedbi s ostatkom Europe.
