Dok cijene nekretnina u većini Europske unije padaju, u Hrvatskoj su i dalje na povijesno visokim razinama. No, nešto se događa. Manje se kupuje, a kada potražnja pada - logično bi bilo da padaju i cijene! Ispuhuje li se nekretninski balon u Hrvatskoj?
Zagrebački Črnomerec. 140 tisuća eura za 44 kvadrata. Zgrada stara 17 godina.
S agenticom za nekretnine dolazimo do stana koji se prodaje za gotovo 3200 eura po metru četvornom. Prodaje se i parking mjesto, nenatkriveno za 10 tisuća eura.
Stan je tek nekoliko dana na tržištu, a po svemu sudeći, već idući tjedan imat će novog vlasnika. Ipak, naslućuju se promjene. U tri mjeseca broj prodanih stanova pao je za 10 posto.
"Ne vidi se neki pad cijena po metru kvadratnom nekretnina, ono što se vidi, to je manji broj transakcija nego inače, ali korekcija cijena ne ide više od 10 posto oglašene vrijednosti nekretnine. Svakako u budućnosti prodavatelji koji imaju starogradnju će morati staviti realniju cijenu ukoliko žele prodati", govori Klara Kregar, agentica za nekretnine.
Realnu cijenu traži i Jelena Čuljak. U potrazi je za dvosobnim stanom, a upravo takvih na tržištu najviše nedostaje. Situacijom nije zadovoljna.
"Za 150 tisuća eura, ovo što sam tražila i gledala ne možete naći, što je u jednu ruku malo i žalosno, jer do prije sedam godina ste mogli kupiti i trosoban stan. Meni su se stanovi koje sam gledala većinom svidjeli, ali uglavnom su precijenjeni. Tako da, što se tiče Zagreba mislim da će to biti čekanje na neko vrijeme", kaže.
Cijena na dobroj lokaciji u novogradnji dosegnula je cijene u Beču, Berlinu i Rimu!
"Kad usporedite s cijenama vani, u nekim velikim, ne samo europskim nego i svjetskim metropolama možete dobiti tri stana za cijenu jednoga u Zagrebu, na nekoj boljoj lokaciji", tvrdi Jelena.
Za 20-ak minuta vožnje automobilom od centra Zagreba, u Svetoj Klari niču novi stanovi.
Kvadrat se kreće od 2500 do 3100 eura. Većina stanova bila je prodana i prije nego su krenuli radovi. U kompleksu od tri zgrade, ostala su slobodna samo četiri stana. Novogradnja je najtraženija, kako u Zagrebu tako i u drugim gradovima.
"U Zagrebu se cijene kreću između 2 i 3, do 4 tisuća eura po metru kvadratnom. U Splitu raspon cijena od 3 i pol do 7 tisuća eura po metru kvadratnom, u Rijeci oko 2 tisuće eura za starogradnju, za novogradnju 3 tisuće eura, a Osijek nam je negdje između 1200 do 2000 eura po metru kvadratnom", ističe Klegar.
Hrvatska je lani u zadnjem kvartalu bila rekorder po rastu cijena nekretnina u Europi sa 17,3 posto, a prati ju Mađarska sa 16,9 posto. Cijene su zato padale u Danskoj, Švedskoj, Njemačkoj…
Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže: "U Njemačkoj vidimo u prvom polugodištu ove godine pad od čak 30 posto potražnje za nekretninama, a to znači da će se u nekom doglednom vremenu to odraziti i na cijene nekretnina".
Prvi je to pad cijena u Europi zabilježen od 2015. godine. No, kod nas, cijene ne padaju - one stagniraju.
Klara Matić, investicijska analitičarka, početkom lipnja nam je govorila: "Za novogradnju ne očekujemo pad, tu će biti cijene ili stabilne ili će rasti na određenim lokacijama, a za starogradnju – tu bi moglo doći do određenog pritiska i snižavanja cijena". Dodala je tada da nitko pak ne zna za koliko posto.
"Potražnja je još uvijek jako velika, velika je zbog toga što se nekretnine ne oporezuju, velika je zbog što postoji još uvijek dovoljno gotovog novca koji je spreman kupovati nekretnine, siva ekonomija je tu svakako djelovala", smatra Novotny.
Pa se tako kvadrat stana u Zagrebu prodaje po prosječnoj cijeni od 2400 eura, u Splitu se za kvadrat traži 3200 eura, u Rijeci 1900, a u Osijeku 1300 eura.
Guverner Hrvatske narodne banke je u travnju isticao: "To je karakteristika tržišta nekretnina, broj transakcija je počeo padati. Ono što vidimo je obično da prvo pada broj transakcija, a nakon toga počnu padati cijene".
No pad cijena još se ne osjeti. Ako tržište konačno i "krene prema dolje" najprije će prodavati po nižim cijenama samo oni koji moraju prodati. Dodatan problem je i rast kamatnih stopa. Danas je ona oko 4 posto, što znači da je prosječna rata oko 100 eura veća nego prije dvije godine.
Vjeko Peretić je kreditni posrednik, a govori: "Banke zbog tehničkih i zakonskih razloga, uskoro prelaze na drugačiji obračun kamatnih stopa, koji će biti sada nešto više, ali će biti fiksne za cijelo vrijeme trajanja, tako da neće biti brige što se toga tiče. S time i dalje imamo najniže kamatne u Europi, i one su daleko ispod razine inflacije, odnosno ispod razine novca na međubankarskom tržištu".
Tržište se otvorilo, svaka treća nekretnina u rukama je stranaca, a više od 50 posto kupnji realizirano je gotovinom. Drugim riječima, sve dok ima tko plaćati cijene nemaju razloga dodatno padati. Korekciju bi samo trebali doživjeti oni kvadrati koje su vlasnici precijenili.
POGLEDAJTE VIDEO: Usred inflacije, mnogi ulažu u nekretnine, a cijene stanova u novogradnji dosežu cijene u Dubaiju: 'To je luda kuća'
