Pet minuta od zagrebačke Arene, i nešto manje od 20-ak minuta vožnje automobilom od centra Zagreba, u Svetoj Klari niknuli su novi stanovi. Zgrada je u završnoj fazi izgradnje. Uskoro se planira useljenje. Cijena kvadrata, u prosjeku je 2700 eura. U kompleksu su dvije zgrade s 34 stana. Većina ih je prodana i prije nego su krenuli radovi.
„Ostao nam je trenutno slobodan jedan stan, od 71 kvadrat, trosoban, s vanjskim parkingom i spremištem. Cijena je 205 tisuća eura“ kaže nam agentica za nekretnine Klara Kregar.
Novogradnja je najtraženija, kako u Zagrebu tako i u ostatku zemlje. Imamo gotovo neprekidni rast cijena nekretnina zadnjih šest i pol godina. No, kupci više nisu spremni prihvatiti tako visoke cijene, koje se unatoč slabijoj prodaji i dalje drže.
„Za usporedbu i prvo polugodište ove godine u odnosu na lani pad je prometa od 9 posto. Mi smo prošle godine imali dvoznamenkasti rast cijena, ove godine je to jednoznamenkasti. Sve cijene su rasle, ali po bitno manjim stopama“ kazao je Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.
Za četvorni metar, potrebno je izdvojiti čak dvije prosječne plaće
Stanovi i kuće se gotovo nikad ne prodaju za traženu cijenu. Tako je primjerice, prema podacima Burze nekretnina prošle godine prosječna tražena cijena po kvadratu starogradnje bila oko 2100 eura. U prosjeku se kvadrat prodavao po 1885 eura. 2021. razlika je bila još veća. Tražilo se prosječno 2200 eura, a prosječna postignuta cijena bila je 1731 euro. Čak 21 posto manje.
"Bilo bi jako dobro, da primarno vlasnici rabljenih stambenih nekretnina revidiraju svoja očekivanja i da spuste tražene cijene za nekretnine koje jednostavno nemaju karakteristike koje bi opravdavale tako visoke cijene, jer u protivnom tržište neće biti aktivno“ kazala je Lana Mihaljinac Knežević, predsjednica Strukovne skupine poslovanja nekretninama pri HGK.
Za četvorni metar, potrebno izdvojiti čak dvije prosječne plaće. U isto vrijeme, državna stambena politika još nije dovršena jer se čekaju podaci iz popisa stanovništva.
„Mi imamo negdje oko 200 tisuća praznih stanova u Hrvatskoj. Nešto se mora s time napraviti. Može se ići poticajno, kao što rade Austrijanci, dakle da se odobre povoljni zajmovi onima koji žele urediti tu svoju nekretninu i plasirat ju na tržište i oslobodit ih pri tome nekih poreza“ kaže Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
