Kada su plaćanja u pitanju, Hrvati obožavaju kartice - u novčaniku ih u prosjeku imamo dvije. Takva vrsta plaćanja u posljednjih nekoliko godina bilježi stalan rast, i u broju i u vrijednosti transakcija, stoji u biltenu Hrvatske narodne banke "Bezgotovinske platne transakcije“.
Pogleda li se prošla godina, ukupno je izvršeno 1,2 milijarde transakcija vrijednih 437,7 milijardi eura. U usporedbi s godinom ranije, broj transakcija povećao se 7, a ukupna vrijednost 13 posto. Od tih 1,2 milijardi transakcija, gotovo polovina, odnosno njih 589,5 milijuna ili 48,4 posto odnosi se na plaćanja domaćim karticama kojima je potrošeno 15,5 milijardi eura. U usporedbi s 2022., ukupan broj transakcija domaćim platnim karticama povećao se za 16,5, a ukupna vrijednost za 21,3 posto.
Ksenija Ivezić iz Zagreba objašnjava da joj se ne da ići na bankomat te da uvijek ima novaca na kartici. "Točno će skinuti koliko je račun, neće mi uzeti cent, dva ili tri više", dodaje. Kartice preferira i Ankica Horvat. "Lijepo provučem i gotovo", objašnjava.
Od peglanja kartica do dugova
Jednostavniji je to način plaćanja i za Arianu koja isključivo kartice koristi od pandemije COVID-a. Nije teško pratiti potrošnju, kaže, ali ističe - "moraš paziti kako potpisuješ".
Povećao se i broj građana koji se koriste uslugom mobilnog bankarstva, ali i internetskog bankarstva. Uz porast broja korisnika mobilnog bankarstva rasli su i broj i vrijednost platnih transakcija zadanih tim kanalom, pa je tako u 2023. broj transakcija potrošača u odnosu na 2022. godinu porastao za 13, a vrijednost transakcija za 42 posto, dok je broj transakcija poslovnih subjekata mobilnim bankarstvom porastao za 36, a vrijednost transakcija za 65 posto, stoji u biltenu HNB-a.
Kada peglanje kartica dovede do dugova, izvući se iz problema pravo je umijeće. Katarina Cesarec iz Zagreba dijeli svoje iskustvo: "Upala sam pa sam bila rob pet godina, i ne više. Imala sam bankrot osobni i više se ne bih upustila u to".
"Taj efekt plaćanja odnosno peglanja kartica ostavlja na mnoge dojam da se taj dug ne mora platit i onda dođe sljedeći mjesec, dođe račun na naplatu i tu se stvaraju problemi. Građani ga iskoriste do kraja i onda plaćaju kamatu, a dug stoji“, objašnjava financijska savjetnica Nikolina Erbežnik.
Najskuplji je to kredit na kojem banke najviše zarađuju. Kako bi se što veći broj građana riješio minusa, ukinut je prešutni minus – umjesto njega trebalo je ugovoriti dopušteni.
"Građani koji nisu ugovorili dopušteno prekoračenje do roka od 30. lipnja sada će u roku od 12 mjeseci, odnosno u 12 jednakih rata otplatiti taj iznos prekoračenja koji su imali na računu, po kamatama koje nisu veće od onih koje su bile za dopušteno prekoračenje", kazala je za RTL Danas direktorica Hrvatske udruge banaka, Tamara Perko.
Otvoren minus u Hrvatskoj ima više od milijun i 700 tisuća ljudi, a koliko je građana ugovorilo dopušteni minus trebali bismo doznati kad banke dostave podatke, odnosno za dva tjedna.
"Završili smo jedan veliki posao koji je trajao gotovo dvije godine. Nemamo još konačne podatke, oko 900 tisuća građana koji su vlasnici tekućih računa u bankama s pravom korištenja prekoračenja prešlo s ranije odobrenog prešutnog prekoračenja na dopušteno prekoračenje. Građani mogu biti sada zadovoljni zbog toga što su dobili priliku koristiti prekoračenje, popularni minus koji je za njih bolje reguliran, on je jeftiniji, ograničena je kamatna stopa i općenito je razina informiranosti potrošača o toj vrsti usluge banaka puno bolja kod dopuštenog prekoračenja nego što je to slučaj bio kod dosadašnjeg prešutnog prekoračenja", izjavio je viceguverner Hrvatske narodne banke Bojan Fras.
