Svjetski je dan štednje, a ukupna financijska imovina građana iznosi više od 90 milijardi eura. Samo u bankama Hrvati čuvaju gotovo 40 milijardi, a najveće depozite imaju stanovnici Istarske i Primorsko-goranske županije – u prosjeku oko 14 tisuća eura.
Na računima banaka toliko novca da bi se moglo pokriti 80 posto hrvatskog javnog duga. Financijski analitičar Niko Maričić potvrdio je da štednja građana itekako raste. "To je rezultat snažnog rasta plaća i visokog zaposlenosti u Hrvatskoj, a dio dohotka građani su stavili na štednju", rekao je Maričić.
Nastavio je da su narodne obveznice i trezorski zapisi sve dodatno pogurali. "Motivirali su ljude da se uključe na financijsko tržište i tržište kapitala. Time su ih i educirali. Ljudi su odlučili novac, za koji su u bankama dobivali vrlo malu kamatu, plasirati u nešto gdje imaju veću zaradu“, rekao je stručnjak.
Gdje je najbolje štedjeti?
Na pitanje gdje je najbolje štedjeti, odgovorio je: "Kao stručnjak savjetujem da to bude diversificirani portfelj. Ali to ovisi o sklonosti riziku investitora. Za mlade sugeriramo nešto agresivnije, dok starijima preporučujemo nešto konzervativnije jer će im novac trebati u mirovini", rekao je Maričić i otkrio da on osobno investira nešto agresivnije i to u dionice, robe i dugoročnije obveznice.
Europska središnja banka tri puta zaredom povećala je ključne kamatne stope pa je pitanje hoće li pasti kamate i u Hrvatskoj. Stručnjak napominje da su prije toga kamatne stope na kredite bile vrlo niske – jedne od najnižih u europodručju. "Nećemo vidjeti preveliki pad kamata iako će ECB nastaviti snižavati kamatne stope. Možemo očekivati situaciju kakva je bila prije pandemije 2019./2020., kada su kamate na stambene kredite bile između dva i tri posto", rekao je financijski stručnjak.
