Hitna pomoć imala je pune ruke posla, a posebno zagrebačka. Do 15 sati bilo je čak 20 posto više intervencija nego inače.
"Neki se naši sugrađani nisu pridržavali već dobro poznatih mjera, pa su doživjeli nekakve blaže kolapse na javnim mjestima, u javnom prijevozu. Za sada smo imali četiri, pet intervencija isključivo vezanih za skok temperature", kaže Ljupka Hitrova iz Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba.
Hitrova ističe da se često s problemima javljaju kronični bolesnici.
"Građani se javljaju i s nekim svojim kroničnim stanjima, osobe s plućnim bolestima, srčani bolesnici. Dolazi najčešće do skoka tlaka. Ima i slučajeva osoba s bolovima u prsima, konkretno smo to imali na jednom gradilištu", ističe Hitrova.
Iako neprestano daju preporuke građanima što činiti za vrijeme visokih temperatura, nisu svi oprezni.
"Najvažnije je ne izlagati se visokim temperaturama, ako je to moguće, posebno između 10 i 17 sati. Treba uzimati dovoljno tekućine, najmanje litru i pol do dvije i to isključivo vodu ili elektrolitske napitke, a nikako alkohol i kofein, ni gazirana pića nisu za preporuku", napominje Hitrova.
Ništa manje važna nije prehrana. Treba birati nešto lakšu hranu.
"Važno je izbalansirati prehranu, da to bude više svježe voće i povrće, juhe te unositi manje bjelančevina. Ako je neophodno da izađemo, treba odjenuti laganu, prozračnu, svijetlu odjeći i uzeti sa sobom pokrivalo za glavu", zaključuje Hitrova.
POGLEDAJTE VIDEO: Neviđeni problemi zbog enormnih vrućina. Most zaglavio pa su vatrogasci ga morali polijevati vodom
