Do novca nikad lakše nije bilo doći. Bilo za krpanje dugova, kupnju automobila ili za plaćanje putovanja svakog dana banke u Hrvatskoj odobre više od 1000 nenamjenskih kredita.
Banke ih nude kao univerzalni lijek, a upravo na njima najviše zarađuju. Odobre se za svega nekoliko minuta, a često se uzimaju za sve i svašta – pa i u situacijama kada stambeni kredit nije dovoljan za kupnju željenog stana.
"Činjenica je da danas možemo dignuti gotovinski kredit od 40 tisuća eura, nekada je to bilo maksimalno 20 i to otvara vrata da mnogi tim kreditom rješavaju neke druge stvari poput stambenih potreba i pitanja što i nije najbolje rješenje. Ako to ne možete riješiti sa stambenim s povoljnom kamatnom stopom koja je u prosjeku Europe, onda nemojte to pokušavati krpati s gotovinskim kreditima.“ , kaže nam Vjeko Peretić, kreditni posrednik
No, statistika je takva da je gotovo svaki drugi izdani kredit ove godine bio nenamjenski. U bankama nisu zabrinuti, ali zato jesu u HNB-u, pa pozivaju građane na oprez…
"Taj snažan rast gotovinskih kredita koji se odvija pod utjecajem rasta dohodaka i potrošačkog optimizma može predstavljati rizik za stabilnost financijskog sustava. Veća zaduženost kućanstava, a posebno onih koja veći dio svog dohotka izdvajaju za otplate duga, može dovesti do poteškoća u njihovoj otplati. To se može negativno odraziti na poslovanje banaka i dodatno produbiti gospodarsku krizu", objašnjava glavna savjetnica u Direkciji za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost HNB-a Lana Ivičić
Brza financijska pomoć, lako se može pretvoriti u ozbiljan financijski problem. Samo bankama dugujemo više od 23 milijarde eura. Čak 11,6 milijardi eura otpada na stambene kredite, a gotovo 9 milijardi na gotovinske.
"Ispod 5 posto je nenaplativih kredita i negdje oko 1,8 posto kod stambenih kredita. Relativno uredno sve to otplaćujemo, međutim uvijek treba pozivati na oprez kad je porast gotovinskih kredita tako velik.“ ističe kreditni posrednik Peretić.
Dok broj nenamjenskih raste oni stambeni su na čekanju, kaže nam agent za nekretnine. Njihov 'bum' očekuje se početkom iduće godine.
"Ako uzmemo u obzir da je ove godine preko 20 posto pad prodaje nekretnina u odnosu na lani, možemo zaključiti da kreditni kupci čekaju novu godinu i nove zakone gdje bi država trebala osloboditi plaćanje tri posto poreza na promet nekretnina, odnosno subvencionirati 50 posto PDV-a za nekretnine u novogradnji“, kaže direktor agencije za nekretnine Filip Ćulibrk.
U Novoj godini svi se nadaju i povoljnijim kreditima, budući da je Europska središnja banka već tri puta snizila ključne kamatne stope. Taj trend trebale bi slijediti i banke u Hrvatskoj.
