Svo znanje od prvog do četvrtog razreda pokazali su učenici u tri ispita, a očekivanja su velika.
"Više je bilo stresno, nego što je bilo teško, treba se dobro koncentrirati. Očekujem puno iz matematike, od prirode 'onako', a hrvatski se nadam da sam sastavak dobro napisala", rekla nam je Ema Višnjić, učenica 5. razreda Osnovne škole Trnsko u Zagrebu.
Njen kolega Adrian Jurković otkriva što mu je bilo najteže: "Bila je to priroda, životnije, biljke i procesi, a matematika je bila najlakša.
Matematiku volim, dobar sam u njoj."
Dobri su bili petaši ove zagrebačke škole u sva tri predmeta jer im je prosjek bolji od nacionalnog.
Ravnatelj škole Josip Petrović otkriva kako je sve proteklo: "Oni nemaju iskustva pisanja velikih značajnih ispita pa im je strah možda u prvom planu. Ali, koliko vidimo prema rezultatima, oni su zaista pokazali veliko znanje."
Ispite je pisalo oko 4000 petaša u 81 školi. Najviše ih je pokazalo srednju razinu znanja.
Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Vinko Filipović kaže: "Neovisno o tome u kojim regijama i u kojim sredinama, djeca imaju približno podjednake mogućnosti i podjednaka postignuća."
Najviše poteškoća imali su s hrvatskim jezikom i ispod osnovne razine ili neprolaznu ocjenu, napisalo je njih 6,6 posto. Prirodu i društvo 3,8 posto, a matematiku najmanje, odnosno 2,9 posto.
Najviše učenika, odnosno 6 posto, pokazalo je u matematici naprednu razinu znanja, što bi bio odličan uspjeh. U prirodi i društvu njih 5,4 posto, a najmanje u hrvatskom jeziku, odnosno 5,2 posto.
Znanje baš nisu iskazali u pisanju sastavaka.
Natalija Ćurković iz Odjela za istraživanja NCVVO-a otkriva detalj: "Puno učenika ne zna odgovoriti na temu koja je postavljena. Oni svi o nečemu pišu, ali ne pišu o onome što ih se zapravo pitalo. Tu su učenici najviše gubili bodove."
Iduće nacionalno testiranje na rasporedu je u ožujku. Filipović najavljuje: "Ostajemo i dalje u eksperimentalnoj provedbi kod učenica četvrtih razreda u istoj 81 školi."
U istom mjesecu pisat će ih i svi osmaši, njih oko 40.000 u više od 900 škola.
Ravnatelj Petrović otkriva i što je najveći problem: " To je opet organizacija jer kao škola morat ćemo kompletan ožujak posvetiti nacionalnim ispitima i dežurstva učitelja i učionice. Puno je tu posla, ali napravit ćemo to."
A sve kako bi se bez ocjena, pokazalo kakvo je točno znanje naših učenika.
