U bivšoj vojarni trenutačno se nalaze uzorci na kojima su provedena geološka ispitivanja. O čemu je riječ objasnio je Hrvoje Glamuzina iz Fonda za financiranje razgradnje radioaktivnog otpada Nuklearne elektrane Krško:
"Sve to da utvrdimo je li tlo na kojem se nalazi ova lokacija za tip objekta koji planiramo izgraditi. Najdublja bušotina je bila 200 metara, iskopali smo čak 30 cm ispod Une."
Prostor bivše vojarne proteže se na 60 hektara. Nekoć je ovdje bila vojna oprema, sada prazna i mračna hala, a u budućnosti u prostorima bivše vojarne bit će institucionalni otpad iz bolnica i istraživačkih centara. Neki objekti će se rušiti, a neki graditi.
"Dva objekta će se srušiti i na tom mjestu će se napraviti hala od 6000 metara kvadratnih na kojima ćemo izgraditi objekt u kojima će biti dopremiti srednje i nisko radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško", pojasnio je Glamuzina.
Zbog radiološke sigurnosti bačve će biti zabetonirane. Ondje je postaja za mjerenje kvalitete zraka i radioaktivnosti. Predrag Begić je došao u razgledavanje kompleksa i kaže:
"Danas svatko može biti zabrinut dok ne vidi. Bio sam u Krškom, bili smo i u Slovačkoj tamo su isto ljudi na početku bili skeptični i danas žive po puno većim standardima nego u drugim dijelovima Europe."
Njegov sugrađanin Mijat Barić dodaje:
"U početku jesam bio protiv, a onda sam slušao profesora Tadića, pa sam skužio što ja imam protiv onoga što govori doktor nuklearne fizike pa sam prestao biti protiv toga."
Fond za financiranje razgradnje želi uvjeriti lokalno stanovništvo u dobrobit ovog projekta, pa su osnovali info centar, organiziraju ture i financiraju lokalne udruge i događanja. No unatoč tome dio građana nisu pridobili.
"To su priče za malu djecu. Ako nije opasno onda to ostavite gore kod njih u Krškom, je l' tako, jesam li u pravu, ako to nije opasno. Ostavite ga u svom dvorištu", govori nam Milan.
S njim se slaže i Milka koja je poručila: "Nismo za to, od toga nitko neće imati koristi, to je velika korist. Sve će nas potrovati. Normalno da se bojimo, sve je ugašeno, nema radnih mjesta nema ništa."
Radnih mjesta s Centrom i otpadom trebalo bi biti desetak. Kraj je ovo koji se muči s velikim iseljavanjem. Dvor ima 3000 stanovnika.
"Ovakav tip objekta se radi po visokim standardima i ljudima će omogućiti ljudima da potpuno budu sigurni od utjecaja kakve ovaj objekt može imati", situaciju smiruje Glamuzina.
Rokovi su pomaknuti pa, za brojne neželjeni gost iz Nuklearne elektrane Krško, u Čerkezovac stiže 2028. godine.
