Treba jesti da se janjetina ne rasproda, pa onda ići u razgledavanje sajma. Što je sigurno, sigurno, je!
Kolone automobila slijevale su se i danas u srce Bukovice jer je 10. u mjesecu i prilika za još jedan doživljaj nezaboravnog Benkovačkog sajma. Kolone, ali i gužvu na najpoznatijem sajmištu uzrokovao je posjet više od 10 tisuća ljudi, pa su mnogi dojma da je ovo bilo najposjećenije izdanje sajma ikada.
prilika je t za trgovanje, ali i za nove susrete i druženja.
Od igle do lokomotive. Ili kočije. Na Benkovačkom sajmu asortiman ponude sve je šareniji. Pod vedrim nebom nudi se odjeća, tehnika i hrana. Svira se i pjeva na svakom koraku, marketing je bučan i neposredan. Predzimsko izdanje sajma idealno je i za ponudu muškog intimnog rublja.
"Nakurnjaci, specijalni popust. Zima stiže..Ima različitih boja. Za poklone, za žene, za udovice, mislim da poklone nekome kome treba da sačuva ono malo sirotinje što je ostalo od zadnje upotrebe" reklamira grleno pleteninu jedan brkati Benkovčanin.
Prodaju se i kupuju raznorazne sitnice, ali i dalje je ovo mjesto broj jedan za kupovinu peka ili nabavku domaćih životinja. Do kolinja je ostalo tek nekoliko mjeseci, pa je ovo zadnja prilika za nabavku svinja za dohranu.
"Došla sam uzeti jednu svinju, nerasta. Pa, mogu vam reći da ima dosta svinja. Deveti mjesec, rekli su da neće biti, al' je bilo" kaže Helena Mamić iz Lišana Ostrovičkih.
Svinjogojstvom se teško baviti, pa je rijetkost sresti i mlađe kupce i mlađe uzgajivače. Uglavnom se nude pasmine landrast i jorkšir.
Mato, mladi uzgajivač svinja iz Slavonskog Broda kaže kako prodaja pada zadnjih godina:
"Teže ide, a tu su i nove generacije. To nikog ne zanima. Ja mislim da sam ovdje najmlađi čak. Definitivno jesam", kaže nam Mato
"Sve svinje su nam od 130 do 150-170 kila i prodajemo ih za 3 eura po kilogramu žive vage" dodaje njegov iskusniji kolega Mijo iz Đakova. Napominju da su im sve životinje zdrave i s papirima.
Nešto dalje životinje su koje se ne kupuju niti prodaju. Tu su kao atrakcija za fotografiranje i reklamiranje farme za proizvodnju ljekovitog magarećeg mlijeka. Sasvim malo pule na svijet je došlo na Svetog Roka, pa mu je Roko i ime. Njegov vlasnik za sebe kaže da je svjetski prvak u trkama magaraca. Dok djeca poziraju na magarcima, roditelji im ostave prilog za sijeno što je vlasniku životinja sasvim prihvatljivo.
"Ne moš doć, uslikati se. Ja kad dođem negdi di neko svira harmoniku, ja obavezno naručim jednu pismu i dam desetak eura. Ne možeš od sramote. Tako i ovo. Kol'ko tko da, dobro da. Tko ne da, opet mu bog da zdravlje" kaže Paško Perić iz Oklaja.
Na sajam se dolazi ranije ujutro, pa se rano i jede. Peče se i roštilja, a na ražnjevima se vjerojatno okrene i cijelo stado. Već u 9 sati ujutro janjetina se peče, sječe i jede punom parom jer svi koji dođu iza 10-11 sati, boje se da će ostati bez janjetine. Zato se najprije jede, a onda ide u razgledavanje sajma. Red za janjetinu, 40 eura po kilogramu, strpljivo se čeka. Ako nema mjesta za sjesti, meso se nosi kući.
"Ovo vam je kršna, prava janjetina, nije tovljena. Ovo su sve kršni krajevi, bukovačka janjetina. To je poznato. I kvaliteta, nema tu. I pršut je tu, i vino, sve odavde", objašnjava nam Mladen Vrkić iz Dobre Vode, koji zadnjih deset godina teško da je propustio koji sajam, objašnjava kako se u Benkovcu uvijek dobro jede.
Nadaleko su popularni i ćevapi u lepinji s ajvarom i kapulom. Višnja iz Dugog Sela za jednim od roštilja ispeče i po sto kilograma ćevapčića, a po njih dolaze i domaći i stranci.
"Dolaze zbog sajma, zbog klope, zbog svega. Ispeći ću ih danas vjerojatno više od 100 kila" zadovoljno će Vesna.
Jedan od onih koji je potegnuo iz daleka, ali i naučio pokoju riječ hrvatskog je i Herbert, Nijemac koji je sajam posjetio sa suprugom. Oduševljane je benkovcem, Dalmacijom i ćevapima.
Cijelo desetljeće na sajmu vjerne kupce imaju i suhomesnati proizvodi sa sinjskog područja, sušeni na tradicionalni dalmatinski način. Samo na buri i dimu. Mirišljavi pršut cijeni 50 eura po kilogramu.
"Pršut, panceta, pečenica, kobasica, svega ima. Po staroj recepturi, bez kemije, bez ičega" kaže Tino Žigo iz Lučana. Zadovoljan je prodajom iako kaže puno ljudi dođe tek prošetati.
Pozdravi sve, more naše sinje, naše brodove što po moru plove - ori se iz susjednog šumarka dok mještanin malih Zoljana kraj Našica razvlači svoju harmoniku. Stoljetni sajam koji je postao trgovačka meka, ali i turistička atrakcija osvaja posjetitelje već po prvom dolasku, pa se redovito vraćaju
"Prvi puta sam bio bez harmonike i onda mi je bilo jako žao. Sad sam ponovio i završavam karijeru u Benkovcu" kaže veselo Vinko.
Prilika za trgovinu na ovom je sajmu uvijek je bila i prilika za nove susrete i druženja. Iz Benkovca se odlazi pun dojmova i punih ruku.
