Nekima smeće, drugima poslastica. IzakSabo iz Osijeka kaže - nije ga sram prebirati
kontejnere, nekako je morao prehraniti obitelj kad je ostao bez
posla.
"Hranimo se na kruhu, tijestu, krumpiru, nekad nekad meso. U
većini slučajeva imamo za te potrebe. Ali za nešto veće nemamo",
rekao je.
I grah je mnogima postao luksuz, kaže ŠteficaČučak, koja kroz udrugu pomaže
siromašnima.
"Država mora osigurati osnovne uvjete za preživljavanje. Da li su
to ti uvjeti? Ako jesu, ja ih molim da nam daju recept kako to
preživjeti", izjavila je Čučak, predsjednica udruge Rijeka
ljubavi.
Svaki peti čovjek u Hrvatskoj ispod je praga siromaštva, koji je
lani za četveročlanu obitelj iznosio 4242 kune na mjesec.
A popis za šoping, iako sve kraći, opet se popne ovisno o gradu
od dvije i pol do tri tisuće kuna. Upravo na hrani - ljudi štede.
Lani je odnosila 45 posto kućnog budžeta. Sada 43 posto. Kupuje
se sve manje sve jeftinijih namirnica, kako bi namirili režije
koje su porasle za 13 posto.
I ako imate posao, rizik od siromaštva raste.
"2010. godine rizik siromaštva je iznosio 5 posto, dok 2011.
pokazuje rast i skače na 5,3 posto, što nam govori zapravo da su
i ti zaposleni u većem riziku od siromaštva", kazala je
KatarinaLitva, gospodarska
savjetnica Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Ministrica socijale MilankaOpačić, kaže, ima sve više posla. A možda i
plan.
„Ono novaca što izdvajamo, dosta loše ciljamo. Kada je u pitanju
obitelj tamo se može doći do neke kulumalcije prava, međutim kada
su u pitanju samci onda oni mogu dobit samo 600 kuna. Pokušavamo
raditi na nekom modelu kako bismo eventualno otvorili neki
prostor možda za povećanje prava za samce", tvrdi Opačić (SDP),
ministrica socijalne politike i mladih.
No, i to samo prelijevanjem postojećeg novca u proračunu. Planovi
bez konkretnog roka? Izak će svoj kruh ipak potražiti
drugdje.
"Puno kontejnera u gradu ima u kojima ima i boca, ima i metala,
ima i hrane koja se može još upotrijebiti", dodao je.
Hrvatska stvarnost, mnogo drukčija od one na Markovu trgu.