Gotovo dvije trećine (61,2 posto) ispitanih žena smatra da su žene u Hrvatskoj diskriminirane u javnom i političkom životu, s čime se pak slaže upola manje muškaraca (36,7 posto), dok čak 51,2 posto ispitanih muškaraca smatra da žene nisu diskriminirane.
Pokazalo je to istraživanje Žene u hrvatskoj politici, provedeno 2011. na nacionalnoj razini na uzorku od 1201 ispitanika kojem je namjera bila ispitati vrijednosti, percepcije i znanja hrvatskih građana o ženskoj političkoj participaciji, diskriminaciji žena u području javnog i političkog života te položaju žena u Hrvatskoj općenito.
Rezultati su pokazali da obrazovaniji ispitanici više uočavaju patrijarhalnost hrvatskog društva - teže zapošljavanje žena, lošije mogućnosti napredovanja na poslu te dvostruku opterećenost zaposlenih žena (kod kuće i na poslu), budući da je sudjelovanje muškaraca u kućnim poslovima, po mišljenju većine ispitanih, još uvijek nedovoljno, istaknula je Marjeta Šinko s Fakulteta političkih znanosti predstavljajući danas u u Centru za ženske studije rezultate istraživanja.
"U kreiranju javnog mnijenja o javnoj ulozi žena presudnu ulogu imaju mediji, koji su po utjecaju daleko ispred vjerskih organizacija i sudbenih institucija", istaknula je Šinko.
O zastupljenosti žena u javnom i političkom životu govori i podatak da je u aktualnom sedmom sazivu Hrvatskog sabora omjer žena i muškaraca 25:75 posto, upozoreno je na predstavljanju, kojemu su, uz ostale predstavnice javnog i političkog života Hrvatske, bile nazočne i saborske zastupnice Mirela Holy (SDP), Gordana Sobol (SDP) i Đurđica Sumrak (HDZ).
SDP-ova saborska zastupnica Gordana Sobol podsjetila je na odredbu Zakona o ravnopravnosti spolova, po kojoj su pri utvrđivanju lista kandidata na parlamentarnim, lokalnim izborima te na izborima članova u Europski parlament, političke stranke dužne voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama, odnosno da zastupljenost ni jednog spola ne bude niža od 40 posto.
Na lokalnim izborima iduće godine stranke koje ne budu imale 40 posto žena na svojim izbornim listama prvi će put plaćati financijske kazne, u rasponu od 20 do 50 tisuća kuna. Sobol je u izjavi novinarima izrazila bojazan da će neke stranke radije platiti kazne nego staviti žene na liste.
"Presudno je da ne odustajemo jer su kvote samo prijelazno sredstvo kako ne bismo morali čekati još 50 godina da se postigne udio od 40 posto žena u tijelima političkog i javnog odlučivanja", istaknula je Sobol, uvjerena da nakon 2 do 3 izborna ciklusa to više neće morati biti propisano zakonom.
Istraživanje 'Žene u hrvatskoj politici' 2011. je provedeno po treći put u Hrvatskoj, ali po prvi put na nacionalnoj razini. Prethodna istraživanja o ulozi žena u javnom i političkom životu Hrvatske, 2003. i 2007., bila su ograničena na zagrebačko područje.
Riječ je o dijelu projekta AD ACTE (Anti-Discrimination ACtions Towards Equality of women and men/Antidiskriminacijska akcija za ravnopravnost žena i muškaraca), koji Centar za ženske studije provodi u partnerstvu s Central and Eastern European Network for Gender Issues (Mreža srednje i istočne Europe za rodna pitanja) i suradnji sa Srpskim nacionalnim vijećem, a uz financijsku podršku Europske unije.
