Iz komada mesa izuzima se DNA. Testiranje će pokazati ima li proizvod i neki drugi sastojak koji ne piše na deklaraciji.
"Ukoliko postoji konjska DNA, umnožit će se ta specifična regija, a to se onda posebnim tehnikama može i kvantificirati i točno odrediti da li u toj hrani postoji konjsko meso ili ne", rekao je Mislav Novokmet, inženjer molekularne biologije.
Iako analiza mesa laboratoriju Genos nije primarni posao, nakon afere s konjetinom, proteklih dana imali su pune ruke posla. U strahu su velike oči pa su im trgovački centri slali svoje meso na provjeru.
"Ovo što smo napravili mimo našeg rutinskog rada je pokazalo da nije bilo tragova tih proizvoda koje su nam donijeli", rekao je Novokmet.
I dok je ovdje sve jasno na rezultate analize Državnog inspektorata, koji je tek prije desetak dana s polica trgovina uzeo uzorke hrane s deklariranom junetinom, još se čeka.
No, svi upozoravaju kako bi inspekcije trebale biti češće i to ne
samo onda kada se pojavi problem.
Kako ljudi ne bi imali neugodnih iskustava s onim što jedu
podrijetlo mesa moglo bi se kontrolirati DNA analizom. A tu je
metodu prije nekoliko godina osmislio upravo ovaj laboratorij.
"Postoji tehnologija gdje bi se kod svakog teleta ili svake krave koja uđe u državu mogao uzeti uzorak i točno genotipizirati svaka jedinka. To bi se moglo pohraniti uz broj te životinje uz čip i kasnije bi se moglo provjeriti da li zaista potiče od deklarirane životinje farme", objasnio je Novokmet.
Cijeli je projekt država financirala s više od milijun kuna, no za sudjelovanje u njemu do danas nitko nije bio zainteresiran.
"Problem je što se danas u proizvodnji stočne hrane koriste različiti aditivi. Vrlo često je jeftinije dati antiobiotik svim životinjam nego pozvati veterinara to sve na kraju završava u našoj hrani", rekao je Goran Lauc iz laboratorija za analizu DNA Genos.
Zato bi inspekcije trebale češljati češće, jer brza zarada često je ispred zdravlja potrošača.
