Sudionici sastanka su hrvatski premijer Ivica Račan, domaćin skupa mađarski premijer Viktor Orban te njihovi kolege iz Slovenije i Italije Andrej Bajuk i Giuliano Amato. O službenom uključivanju Hrvatske u takav neinstitucionalizirani oblik regionalne suradnje najavljeno je usvajanje zajedničke izjave premijera.
Na sastanku u Goedoelloeu bit će riječi o dosadašnjoj trilateralnoj suradnji na pojedinim područjima, o jačanju suradnje parlamenata te onoj na gospodarskom i vojnom planu, zatim o stanju na jugoistoku Europe posebice u svjetlu skorašnjih izbora u SRJ te o tijeku procesa priključivanja Europskoj uniji i NATO-u.
Trilaterala Italija-Slovenija-Mađarska utemeljena je na osnovi talijanske inicijative potkraj 1996. godine. Hrvatska je već u siječnju 1997. zatražila prijem, no zbog političkih razloga sve do ovogodišnjih izbora nije bilo pomaka u tom smislu.
Mađarski premijer Orban najavio je hrvatsko priključenje trilaterali u svibnju, tijekom Račanova službenog posjeta Budimpešti. Među najznačajnijim projektima proizašlih iz trilaterale izdvajaju se dogovor o formiranju zajedničke vojne postrojbe za mirovne misije, prometno povezivanje (osobito cestovna infrastruktura - paneuropski koridor broj 5 Trst-Koper-Ljubljana-Budimpešta čiji je krak 5C Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče naročito zanimljiv za Hrvatsku), izgradnja željezničke infrastrukture i lučke infrastrukture gornjeg Jadrana, olakšavanje izravnih ulaganja, modernizacija graničnih prijelaza, znanstvena i ekološka suradnja, borba protiv organiziranog kriminala te suradnja u zaštiti manjina.
Prije sastanka kvadrilaterale, odvojeno će hrvatski premijer Račan imati susret s domaćinom skupa Orbanom. Premda su politički odnosi između dvije zemlje vrlo dobri, ne prati ih dovoljno kvalitetna suradnja na gospodarskom planu. U tijeku su pregovori o ugovoru o slobodnoj trgovini čije bi zaključivanje bilo vrlo bitno za unapređenje gospodarskih veza.
Prijeporna su pitanja iz područja poljoprivrede, a Hrvatska sada čeka na odgovor mađarske strane na svoj posljednji prijedlog. Robna razmjena između Hrvatske i Mađarske u 1999. iznosila je 214 milijuna američkih dolara pri čemu je hrvatski deficit čak 135 milijuna dolara. U prvih šest mjeseci 2000. deficit je još i povećan zahvaljajući većem hrvatskom uvozu iz Mađarske nego izvozu u tu zemlju.
Hrvatsku očekuje jačanje suradnje u turizmu, prometnoj i energetskoj povezanosti, a mađarske tvrtke izražavaju zanimanje i za sudjelovanje u obnovi (posebice Vukovara) te za privatizaciju malih i srednjih hrvatskih poduzeća.
Važnost gospodarskog povezivanja s Mađarskom istaknuta je i time što je upravo Mađarska ove godine zemlja partner na međunarodnom jesenskom Zagrebačkom velesajmu.
