Prihvaćene kandidacijske liste za konvenciju SDP-a

Za mjesto predsjednika stranke kandidiran je sadašnji predsjednik SDP-a Ivica Račan, dok su za tajnika Stranke kandidirani Igor Dragovan i Damir Josipović.

Za mjesta dva potpredsjednika SDP-a kandidirano je devet kandidata: Željka Antunović, Mato Arlović, Mato Crkvenac, Šime Lučin, Ivan Ninić, Milanka Opačić, Tonino Picula, Zdravko Tomac i Davorko Vidović. Za Predsjedništvo stranke, u koje će se birati devet kandidata, prijavila su se 42 člana SDP-a.

Na sjednici Glavnoga odbora SDP-a sve su liste prihvaćene jednoglasno, a moguće je da će se one i mijenjati na samoj subotnjoj konvenciji.

Preporuka Glavnog odbora SDP-a, po kojoj se za mjesta potpredsjednika SDP-a ne bi trebali kandidirati dužnosnici stranke koji su u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, ostaje na snazi ali nije obvezujuća.

Članovima Glavnog odbora SDP-a podijeljena je radna verzija programske deklaracije, čiji bi konačni tekst trebao biti prihvaćen na 8. izbornoj konvenciji SDP-a u subotu.

Prioriteti SDP-a u narednom razdoblju, stoji u tekstu deklaracije, jesu rješavanje dubokih socijalnih, gospodarskih i političkih problema, aktivno poticanje i sudjelovanje svih građana u izgradnji hrvatskoga društva i države na vrijednostima slobode, tolerancije, nenasilja i suživota.

U kontekstu "spornoga pisma" gradonačelnika Milana Bandića od kojega se ogradio predsjednik SDP-a i Glavni odbor stranke, u deklaraciji se insistira na "vraćanju digniteta i značenja politici kao javnoj aktivnosti, naspram prakse vezanja politike uz afere, korupciju, nepotizam, nekompetentnost, podobnost i zloporabu vlasti i stranke za privatne probitke".

SDP iskazuje spremnost na obvezivanje svojih članova koji obnašaju vlast da poštuju načela odgovornosti, poštenja i zakonitosti te da služe, a ne vladaju građanima, jer svaka kompromitacija i zloporaba ne dovodi samo do nepovjerenja i gubitka vjerodostojnosti SDP-a nego i do narušavanja stabilnosti demokratskog poretka i destimulacije razvitka.

U makroekonomskim okvirima SDP će se zauzimati za stabilne cijene i valute, postupno snižavanje državne potrošnje i porezno rasterećenja gospodarstva i stanovništva.

Zauzimat će se i za uravnoteženi državni proračun, kontrolu deficita tekućeg računa platne bilance, smanjivanje zaštitne politike i otvaranje konkurenciji, nadzor nad rastom unutrašnjeg javnog duga i inozemnoga zaduživanja, za razvoj stabilnih financijskih tržišnih institucija te transparentnu tržišnu regulaciju.

Među ostalim prioritetima izdvaja se rast privatnoga sektora kroz nastavak privatizacije, ubrzanje reforme mirovinskoga i zdravstvenog osiguranja, institucionaliziranje aktivnosti u suzbijanju korupcije, otvaranje i širenje prostora slobodnom poduzetništvu i povećanje ulaganja u ljudski kapital, te slobodu medija.