To razdoblje 50. i 60. godina smatra se bitnom pojavom u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti, rekao je na predstavljanju knjige Zvonko Maković. Po njegovim riječima, autor to djelo nije pisao s distance, odnosno akritički, nego je te događaje pratio iz blizine, poznavajući svakog od sudionika spomenutih struja u umjetnosti što se očitovalo u pluralizamu likovnih događaja. Zagreb je u to doba djelovao kao jedan od europskih umjetničkih središta, dodao je Maković, ustvrdivši da su Exat i Nove tendencije i danas, a kojima su posvećena prva dva dijela u knjizi, vitalni i poticajni i mogu se smatrati zlatnom podlogom za Muzej suvremene umjetnosti.
U trećem dijelu knjige "Problemi", nalaze se tekstovi o opusima sudionika konstruktivnog pristupa Ivanu Picelju, Juliju Knieferu, Vjenceslavu Richteru, Vladi Kristlu, Aleksandru Srnecu, Vojinu Bakiću, Miroslavu Šuteju, Jurju Dobroviću i Vladimiru Bonifačiću.
Jerko Dengri izrazio je zadovoljstvo što je taj rukopis, njegova doktorska disertacija, objavljena nakon 12 godina onako kako je napisana. Istaknuo je kako je ipak nešto od toga rukopisa aktualno, primjerice opus Julija Kniefera koji će dogodine Hrvatsku predstavljati na Vencijanskom bijenalu. Monografiju smatra vrlo bitnom za temeljne godine koje su potaknule istinski razvoj moderne umjetnosti u poratnom razdoblju. Napomenuo je da je kao kritičar analizirao kreaciju koja će postati kultnim fenomenom u hrvatskoj suvremenoj umjetnosti.
Za pomoć u pisanju zahvalio je Veri Horvat-Pintarić, Boži Beku, Matku Meštroviću i Radoslavu Putaru. Jerko Denegri (Split, 1936.) autor i je, i suautor nekoliko knjiga o suvremenoj umjetnosti, a od 1990. profesor je povijesti moderne umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
