"Ove godine, Dan državnosti proslavljamo samo nekoliko dana prije ulaska naše zemlje u Europsku uniju. Od nastanka nove hrvatske države, čije očuvanje zahvaljujemo hrvatskim braniteljima, herojima Domovinskog rata i domoljublju naših građanki i građana, pa do danas, generacijski je cilj naše politike bio ulazak u euroatlantske integracije", ističe Josipović.
U NATO-u smo već etablirana članica, sutra već i članica EU, napominje Predsjednik dodajući kako se mnogi pitaju "jesmo li učinili ispravno, jesmo li ulaskom u Europu za svoju zemlju ostvarili dobitak, temelj za daljnji napredak? Ili smo se ulaskom u zajednicu europskih naroda i država olako riješili našeg suvereniteta, prirodnih resursa, kulture, tradicije i nacionalnog identiteta".
Josipović kaže kako smo "od Europe već profitirali". Pritom manje misli na predpristupne fondove već na činjenicu da je Hrvatska tijekom pregovora, ispunjavajući kriterije za EU, postala bolje društvo. "Ojačali smo demokraciju, ljudska prava, afirmirali se na međunarodnoj sceni, pomirili sa susjedima, ojačali smo institucije, otpočeli borbu protiv korupcije".
Ali, upozorava Josipović, daleko smo od toga da budemo savršeni. I dalje država ne funkcionira kako bismo htjeli, a teško gospodarsko stanje dovelo je mnoge tvrtke do propasti, mnoge građane do siromaštva.
Pravednost visi "na najtanjoj niti" upravo na ekonomiji, na činjenici da su mnogi naši građani i građanke okovani dužničkom krizom, da nemaju ni minimalne prihode potrebne za pristojan život njih i njihovih obitelji.
Zato, danas nema važnije zadaće za vlast od pokretanja gospodarskih aktivnosti, investicija i otvaranja novih radnih mjesta, nema važnije zadaće od afirmacije društveno odgovornog poslovanja i ostvarenja načela socijalne države, ističe Predsjednik.
"I upravo zato, zbog prilike koju pruža članstvo u EU značajnim financijskim sredstvima koja će nam biti na raspolaganju, zbog očekivanog interesa novih investitora, zbog velikog tržišta koje nam se otvara, zbog mogućnosti razvoja kojeg su do sada osjetile sve nove članice - na EU gledam kao na poticaj, važan instrument svladavanja krize".
I EU je u krizi, ali Hrvatska može lakše savladati svoju krizu odlučujući zajedno s drugim zemljama EU, s državama koje svoje suverenosti udružuju radi zajedničkih interesa.
Josipović naglašava da je EU "puno više od samog tržišta", to je "projekt mira i sigurnosti, projekt suradnje u kulturi, znanosti, obrazovanju i demokraciji". U tom okružju, Hrvatska, bez obzira na krizu, ima priliku kakvu do sada nije imala, priliku kakvu možda u dogledno vrijeme možda više neće imati.
"Europa je prilika i za osnaženje naše samosvijesti, kulture i tradicije. Postavši europejci, ne prestajemo biti Hrvati ili pripadnici neke od naših nacionalnih manjina. Naše prebogate kulture i tradicije imat će se priliku afirmirati kao vrijedan dio globalne europske kulture. Višestruki identiteti, oni nacionalni, ali i zajednički, europski, temelj su europskog zajedništva".
Josipović podsjeća i na druge izazove - jačanje demokracije, ljudskih i manjinskih prava, pluralizam ideja, vrijednosti i očekivanja, te oštru konkurenciju političkih ideja.
"Visoki civilizacijski standardi pretpostavljaju sposobnost društva da kroz demokratsku raspravu razgovara o svim, pa i o najosjetljivijim svjetonazorskim pitanjima. Oni znače i sposobnost da se za ta pitanja nađu odgovori koji nikoga ne vrijeđaju, još manje diskriminiraju. Ti standardi znače sposobnost da, unatoč svjetonazorskih, političkih i drugih razlika, očuvamo društvenu koheziju i stabilnost", stoji u poslanici Predsjednika Republike.
