Čokolada, keksi, kava... Iz godine u godinu pakiranja sve manja: Potraga istražuje imaju li se kupci razloga osjećati prevareno

Čokoladna bananica. Ona ima čast otvoriti ovu priču jer jedan je od rijetkih proizvoda koji su posljednjih godina narasli. Ona je s 20 otežala na 30 grama. Ostatak priče nije tako sladak.

Tjestenina je samo jedan od proizvoda za koje su i kupci primijetili kako više nema onu gramažu kakvu je imala prije jer već dulje vrijeme mnogi se proizvodi malo pomalo smanjuju.

"Primijetila sam da me to nervira da ima tijesta po 450 ili 400 grama umjesto 500 i tako. To mi se čini lopovski. Kao da prave budale od nas", kaže Elizabeta iz Zagreba. 

"Primijetio sam to kod čokolada. Ima osam deka umjesto deset. A primijetio sam to ima već par godina. Nisam išao za tim pa sam pogledao opet. A tako ima još nekih proizvoda isto. Gramaža manja, a ne idete za tim, a cijena je malo skočila", kaže Ivo iz Zagreba. 

"Mislim da jesam po onom topljenom siru. Prije je bio skroz do ruba onog kartončića, sad se pomalo počeo smanjivati", kaže Luka iz Zagreba. 

"To me smeta jer je to ipak veća cijena, a količina je manja. Ne znam zašto se to radi, ali sigurno je povezano s novcima", kaže Zdenka iz Zagreba. 

"Konkurencija jedna drugoj zabija klin. To vam je to", kaže Dubravka iz Zagreba.

Dobar dio asortimana jogurta i kiselog vrhnja više nema gramažu od 200 grama, već se smanjio za 10 posto na sadašnjih 180 grama. Topljeni se sir u trokutićima sa 180 istopio za 22 posto na 140 grama. Staklenkama marmelade i zimnice je s 800 grama skoro 14 posto sadržaja isparilo, pa su se smanjile na 690 grama. Naravno, samo kod nekih proizvođača.

Vafli s čokoladnim punjenjem već neko vrijeme više nemaju 1000, nego 840 grama. Kako mi je pojasnio proizvođač, proizvod su smanjili ne zbog uštede, već zbog modernizacije proizvodnog procesa.

"Ono što se dogodilo je da su proizvođači vidjeli da bi mogli reducirati svoje troškove proizvodnje, kasnije i u transportu profitirati jer su ta pakiranja manja pa mogu više robe transportirati za istu pojedinačnu cijenu jer se ta pakiranja isporučuju paletno. Možete smanjiti proizvod za 20%, odnosno sa sto grama na 80 grama, možete više tog proizvod staviti na paletu i automatski smanjiti jedinični trošak proizvoda", kaže prodajni stručnjak Emil Pavić. 

Nije se baš ni lako sjetiti kako su izgledala pakiranja na koja su generacije naviknule. Kako bismo pronašli stara pakiranja i na njima provjerili normative, vraćamo se tridesetak godina u prošlost. U muzeju 80-ih nalaze se proizvodi od kojih su mnogi s vremenom nestali, poput konzerviranih goveđih jezika. Mnogi su ipak na tržištu ostali do danas. Vitaminski napitak nije se smanjio, ali mesni doručak prije je težio 180, a danas uglavnom 150 grama.

Ono što prvo primjećujemo je da više nema velikih pakiranja kave. U jednoj kanti se nalazilo tri kilograma kave. Sumnjamo da bi to danas bilo tko kupovao u tako velikom pakiranju. Doduše, ovdje se nalazila kava u zrnu pa to ne možemo uspoređivati. Ali, možemo uspoređivati šećer. I prije su pakiranja bila od kilograma, a zobene pahuljice također su se prodavale u pakiranjima od pola kilograma.

ŽIVOT POSLIJE POTRESA /

Država ubrzava obnovu, a stanovnici Banovine pripremaju se za još jednu zimu: 'Prebacuju lopticu i to tako ide u krug'

ŽIVOT POSLIJE POTRESA /

Država ubrzava obnovu, a stanovnici Banovine pripremaju se za još jednu zimu: 'Prebacuju lopticu i to tako ide u krug'

Međutim, jedna je stvar definitivno smršavjela, a to je čokolada

Sto grama. Godinama, rekao bih i desetljećima to je bio zlatni standard za čokoladu. Onda je nedavno na tržište stigla i čokolada od 80 grama i napravila revoluciju. Jednake je dužine i širine i kad stoji zapakirana na polici, teško je primijetiti razliku otprije. Ona se osjeti tek kad se čokolada uzme u ruku jer osjetno je tanja. Krenulo je s jednom čokoladom jednog proizvođača, nastavilo s mnogim drugima.

"Kad je došlo do velike recesije, ja sam to primjetio taman negdje 2008, 2009, prvo sam vidio na čokoladama da je krenulo smanjenje i da više 100 grama nije onaj zlatni standard. Onda sam se pitao zašto", kaže Pavić. 

"Danas je standard vrlo često 80 grama. S time su počeli internacionalni lanci prije 5-6 godina. Oni su napravili istraživanje da u biti kupci žele imati manju gramaturu za određenu cijenu, pa možemo reći da je taj proces počeo prije 5-6 godina, a završio prije 2- 3 godine jer toliko su te gramature čokolada standardne", kaže direktor trgovačkog lanca Lonia Dragan Munjiza. 

Onda je kao protuteža na tržište stigla i debela i teška čokolada koja se reklamira da je sve ono što one tanke i mršave nisu. Dok traje rat za kupce u raskošnim trgovinama, siromašniji krajevi planeta vode drukčije bitke, ali one će se osjetiti na cijeni dviju namirnica obožavanih diljem svijeta. Odakle stiže sirovina, uglavnom se malo tko pita dok ispija kavu i uz nju jede kockicu čokolade. Farme u Ekvadoru, Obali Bjelokosti, Brazilu ili Indoneziji zbog velikih klimatskih šokova bilježe sve manje prinose kakaovca i kave. Stoga već osjećaju ono što bi se za koju godinu lako moglo preliti i na police u ne tako dalekoj Europi.

"Specifičan proizvod koji ovisi o puno drugih stvari, čija je proizvodnja osjetljiva i ovisi od sezone do sezone. Slična je stvar i s kavom. To su proizvodi čija je proizvodnja u posljednje vrijeme raste jer je velika potražnja, a proizvodnja nedostatna i govori se da će zbog klimatskih promjena za desetljeće ili dva čokolada biti sama po sebi jako veliki luksuz i da će biti jako skupa", kaže Pavić. 

TEŠKI DANI ZA FACEBOOK /

Nezapamćeni pad društvenih mreža, golemi financijski gubitak i teške optužbe. Potraga istražuje što se događa s Facebookom

TEŠKI DANI ZA FACEBOOK /

Nezapamćeni pad društvenih mreža, golemi financijski gubitak i teške optužbe. Potraga istražuje što se događa s Facebookom

Zasad znamo da je manja

Obično oko 20 posto u odnosu na istu tu čokoladu otprije nekoliko godina. Zbog svega toga, kupci su se već više puta žalili udrugama za zaštitu potrošača.

"Nama se dogodila situacija da su se potrošači žalili baš na slastice i slične proizvode kada su se našli u situaciji kad su proizvode kupili za poklon pa su vidjeli da oni nemaju niti 100 grama", kaže predsjednica Udruge Varaždinski potrošač Sanja Keretić. 

Kupci koji smanjenu gramažu nisu vidjeli u trgovini, obično to primijete kad proizvod stave na vagu.

"To se najviše događa osobama koje pripremaju obroke, kad u receptima postoji određena gramaža, a prehrambeni proizvod ima 50, 70 ili 100 grama manje od uobičajene gramaže", kaže predsjednica Udruge Varaždinski potrošač Sanja Keretić i dodaje: 

"Ja bi kazala da se ovdje dovodi u pitanje, odnosno zlorabi povjerenje potrošača koji su proteklih dvadesetak, tridesetak ili više godina navikli na određene gramaže proizvoda, primjerice da je vrhnje u pakiranju od 200 mililitara, da je čokolada 100 grama, 200 grama ili 300 grama, a sada su te gramaže negdje između."

O tome zašto se proizvodi naočigled smanjuju, govorilo se ne samo kod nas, već i u Briselu.

"Prema istraživanju koje je prezentirano nama u Europskom parlamentu, 73% potrošača smatra da je u nekom trenutku prilikom kupovine proizvoda bilo zavarano. Najčešće se radi o tome da proizvod koji je pakiran u velikom pakiranju ima ga malo unutra, tako da stvara dojam da kupujete nečega puno, a to nije točno", kaže zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan. 

Biljana Borzan predstavnicima Europske komisije svojedobno je postavila pitanje na koji način namjeravaju zaštititi potrošače od manipulacija s pakiranjem proizvoda.

Istaknula je koji su joj proizvodi najčešće zapeli za oko: 

"Na našem tržištu se najčešće radi o čokoladama koje su bile 100 gramske, a onda su se na tržištu pojavile lakše, 80 gramske koje su vizualno bile iste, ali su bile tanje, pa samim time i lakše, a cijena je ostala ista. Nadalje, tu se radi u grickalicama koje se rade u velikim vrećicama , a unutra je vrlo malo proizvoda. Radi se i o alkoholnim i bezalkoholnim pićima koja su prije bila od pola litre ili 0,33, a sada su neki čudni mililitri- 0,27 ili slično, a cijena je ostala ista."

"Onda smo došli do toga da su krenuli s time, da je to bio eksperiment, prije desetak prije možda 12 godina to smo primijetili, ali nitko se nije pobunilo. U toj situaciji kad potrošač taj proizvod prihvati, kaže u redu je, prihvaćam manju gramažu samo da mi ta jedinična cijena ostaje jednaka, proizvođači su rekli u redu, mi ćemo to nastaviti i s time su krenuli različiti proizvođači u raznim branšama, ne samo prehrambenoj", kaže Pavić. 

Ali promjene u prehrambenoj branši potrošači najviše osjete jer udio hrane u prosječnoj hrvatskoj plaći je 27 posto, gotovo dvostruko više nego što je prosjek Europske unije. Na energente trošimo 17 %. Samo na dvije osnovne stvari odlazi gotovo polovina plaće, a njihove cijene ne prestaju rasti.

"Najviše poskupljuje ovo što treba za zimnicu", kaže Miljesnko Smoljanić iz Višnjevca. 

I meso, čini se, očekuje uzlazni trend jer stočna je hrana ove godine znatno skuplja nego prije.

(PRE)SKUPI STANOVI /

Za jednosobni stan u centru Zagreba - 800 eura mjesečno: Potraga istražuje što sve utječe na eksploziju cijena

(PRE)SKUPI STANOVI /

Za jednosobni stan u centru Zagreba - 800 eura mjesečno: Potraga istražuje što sve utječe na eksploziju cijena

Hrana za krave, primjerice, dvostruko je skuplja

"Kukuruz gotovo 50%, soja je gotovo 4 ipo kune, prošle godine je bila ispod 3 kune. Suncokret je oko 4 kune po kliogramu, prije je bio niti dvije kune", kaže Igor Mikulić iz Hrvatske gospodarske komore. 

Prema podacima UN-ove agencije FAO, koja prati kretanja cijene hrane, osnovni prehrambeni proizvodi na globalnoj su razini ove godine poskupjeli za 32 cijela 8 posto. Mlijeko i mliječni proizvodi ovog su rujna bili 15 cijelih 2 % skuplji nego istog mjeseca lani. Meso 26,3 %, žitarice 28,5 %, Šećer 53 cijela 5 %, a biljno ulje čak 60 %.

Te su cijene podivljale ove godine i tek sad mnogi kupci obraćaju pozornost na ono što se polako događalo posljednjih desetak. Smanjile su se mnoge majoneze, senfovi, konzerve ribe i povrća, a cijene gotovo u pravilu nisu išle dolje.

"Morate znati da sve ono što rade proizvođači rade kao odgovor na ono što kupci traže i da taj proces nije nametanje proizvođača nečega što tržište neće prihvatiti, već je to konstantno prisluškivanje tržišta od strane proizvođača kako bi i oni zadovolji potrebe potrošača", kaže prodajni stručnjak Emil Pavić. 

Zato je i odgovor proizvođača da su neka pakiranja kave smanjili jer su kupci zaključili kako će se tako lakše čuvati svježina. Ali sve je to dio psihologije jer proizvođači znaju kako kupci lakše pristaju na smanjenje gramaže nego na dizanje cijene.

"Prosječan kupac ne voli da se cijena mijenja, iako je pitanje koliko on uspoređuje odnos gramaže i cijene", kaže direktor trgovačkog lanca Lonia Dragan Munjiza. 

"Pa ne bi baš za cijenu jer plaće ne idu puno gore, mirovine pogotovo. Ja bi rađe da oni malo korigiraju da bude lakše ljudima jer ipak je to ljudima skupo sve", kaže Zdenka iz Zagreba i dodaje kako bi ipak rađe koji gram manje nego koja kuna više.

"Manja pakiranja stave jer su jeftinija jer ljudi ne gledaju kilažu ni količinu. On gleda kolko mi je jeftinije. Ja ovdje prodajem stalno te proizvode. On ne gleda kvalitetu. Prvo pita pošto vam je to? Prvo pošto je. Ako je velim da je cvjetni med 50 kuna, on ga kupi. Jedino što se prodaje prodaje se taj najjeftiniji med", kaže proizvođač meda Vojislav Marjanović. 

ISTRAŽIVANJE VODEĆIH EUROPSKIH MEDIJA /

VIDEO Potraga u posjedu ekskluzivnih snimki: Iživljavaju se na migrantima, mlate ih palicama i tjeraju iz Hrvatske

ISTRAŽIVANJE VODEĆIH EUROPSKIH MEDIJA /

VIDEO Potraga u posjedu ekskluzivnih snimki: Iživljavaju se na migrantima, mlate ih palicama i tjeraju iz Hrvatske

Najjeftinije nije uvijek i najisplativije

Primjer za to nam je - toaletni papir. Paket od deset rola premium kvalitete u trgovini smo platili 19 kuna. Onaj niže kvalitete šest je kuna jeftiniji, pa smo za 13 kuna također kupili paket od deset rola. Ali kad se role poredaju jedne pokraj drugih, vidi se kako je onog skupljeg na kraju barem 50, možda i 70 posto više. No, to su sve stvari koje se ostavljaju na procjenu kupcu. Sad ćemo se vratiti na glavno pitanje ove priče - jesu li proizvođači zavarali potrošače smanjujući gramažu? Odgovor se kupcima možda neće svidjeti.

"Ovo je dosta delikatna situacija. Trgovci ne krše zakon zbog toga što je navedena stvarna gramaža. Na deklaraciji je navedena i pojedinačna cijena za kilogram ili litru proizvoda, tako da se u ovoj situaciji oni ne dovode u zabludu, odnosno ne krši se zakon", kaže predsjednica Varaždinskog potrošača Sanja Keretić. 

Na pitanje, koji je bio odgovor na kraju? Radi li se tu o zavaravanju potrošača ili ipak ne, Borzan odgovara. 

"Odgovor je bio da zavaravanje potrošača nije dopušteno, ali u prvom redu da je to stvar inspekcije države članica i naravno da u nekim situacijama potrošač mora gledati što kupuje i gledati deklaraciju jer je u nekim situacijama jako teško dokazati da je potrošač bio zavaran."

"Ono što je nama ispravno je da je to sve deklarirano po hrvatskih zakonima i da to jasno piše u deklaraciji što mi provjeravamo. Ne možemo reći da je to nešto što nije vrlo jasno iskomunicirano", kaže Munjiza i objašnjava koliko potrošači obraćaju pažnju na to: 

"Vjerujem pošto taj trend traje jedno 5, 6 godina i imali su se prilike prilagoditi, a mi nismo primijetili neki pad prodaje proizvoda koji su smanjili gramažu."

Dio odgovora zašto se proizvodi smanjuju skriva se i u demografiji i stilu života modernog čovjeka. Sve je manje obitelji s puno djece, a sve više samaca ili parova bez djece koji velika pakiranja ni ne žele. Ostali imaju izbor ako im je važna količina.

"U isto vrijeme sigurno ste primijetili u mnogim trgovinama standard XXL pakiranja. S jedne strane se smanjuju gramaže, što je naravno prema zakonu deklarirano, a s druge se nudi tri komada po cijeni jednog i pol i to je neka protuteža koju kupci kojima je bitna velika količina mogu kupiti i kod čokolade, ali i svih ostalih proizvoda", kaže Munjiza. 

Bitka za svakog kupca vodi se na mnogo frontova. Jedan je, primjerice, način na koji se deklarira cijena na odjelu svježeg voća i povrća jer čini se sve kako bi kupcu proizvod djelovao što povoljnije.

"Naša konkurencija i mi koristimo različitu taktiku komuniciranja. Recimo kod voća i povrća netko daje cijenu za komad, netko za pakiranje, netko za kilogram. To su sve trgovačke taktike koje mi ovisno o proizvodu i prezentiramo kupcima, ali vrlo je bitno da je sve jasno deklarirano", kaže direktor trgovačkog lanca Lonia Dragan Munjiza. 

Svi odmah primijete ako je cijena njihova omiljenog proizvoda otišla deset posto gore. Ali, ako se količina smanji za 20 posto, to kod mnogih prolazi neopaženo. Sve dok je tako, pitanje je kad će trend smanjenja stati i hoćemo li dok se ni ne okrenemo kupovati lijepo zapakiran i vrhunski reklamiran listić čokolade.