U studiji Europskog vijeća za mozak piše da će račun za
moždane poremećaje poput depresije, tjeskobe, nesanice ili
demencije rasti jer ljudi žive duže, pa te bolesti postaju glavni
gospodarski izazov europskoga zdravstva.
Projekcija tih troškova napravljena je nakon rujanskoga
objavljivanja rezultata studije koja je otkrila da Europljani
često pate od neuroloških i mentalnih poremećaja: gotovo 165
milijuna ljudi, ili 38 posto stanovništva svake godine boluje od
moždanog poremećaja poput depresije, tjeskobe, nesanice ili
demencije.
U samo trećini slučajeva bolesnici dobivaju potrebnu terapiju ili
lijekove i zato su mentalni poremećaji golem gospodarski i
socijalni teret težak stotine milijarda eura, jer se bolesnici
toliko loše osjećaju da ne mogu raditi, a i osobni im odnosi
propadaju.
Istodobno, neke velike farmaceutske tvrtke odustaju od ulaganja u
istraživanje rada mozga i njegova utjecaja na ponašanje. Zato je
teret financiranja neuroznanosti pao na vlade i humanitarne
organizacije u zdravstvu.
"Pojačani teret bolesti kao i povećani troškovi koji uza nj idu,
tempirana su bomba pod europskim gospodarstvom i društvom", tvrde
u stručnjaci iz cijele Europe.
Mentalne su bolesti glavni uzrok smrti, invalidnosti i ekonomsko
oprerećenje u svijetu, a Svjetska zdravstvena organizacija
predviđa da će do 2020. godine depresija biti druga vodeća bolest
u svim dobnim skupinama.
Godišnja cijena poremećaja mozga u Europi skočila je na 798 milijarda eura, a kontinent se suočava s političkom, socijalnom i financijskom tempiranom bombom jer obolijeva sve više ljudi.