Ukoliko se klimatske promjene nastave pogoršavati, velike poplave, poput onih koje su posljednjih mjeseci pogodile dijelove Velike Britanije mogle bi do 2050. postati češće u Europi učetverostručujući financijske gubitke, pokazalo je znanstveno istraživanje objavljeno u nedjelju.
Dok se sada velike poplave ponavljaju svakih 50 godina to bi se razdoblje moglo skratiti na svakih 30 godina, a slučajevi ekstremnih šteta koji se sada događaju svakih 16 godina mogli bi se skratiti na jednom u svakih 10 godina.
S kraćim ciklusima ekstremnih poplava prosječni europski gubici zbog poplava, koji su sada prosječno 4,9 milijarda eura godišnje, mogli bi dosegnuti prosječno 23,5 milijarde eura do 2050. što bi predstavljalo porast od gotovo 380 posto, navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu Nature Climate Change.
Znanstvenici s nekoliko sveučilišta i istraživačkih centara u Europi i Australiji koristili su modele klimatskih promjena, ekonomske podatke i podatke o protoku riječnih voda kako bi došli do zaključaka.
Uzimajući u obzir trend klimatskih promjena te rast BDP-a do 2050. znanstvenici su izračunali da će se gubici dramatično povećati sa skraćivanjem ciklusa između velikih poplava, kaže jedan od autora istraživanja Brenden Jongman s VU sveučilišta u Amsterdamu.
U lipnju prošle godine ekstenzivne poplave rezultirale su štetom od 12 milijarda eura u devet zemalja u središnjoj i istočnoj Europi, prema osiguravajućoj tvrtki Munich Re.
Prema znanstvenom istraživanju ulaganja u mjere zaštite od poplava mogle bi pomoći smanjivanju razmjera financijskih šteta od poplava u budućnosti.
Investiranjem oko 1,75 milijarda eura u takve mjere godišnji europski gubici mogli bi se smanjiti za oko sedam milijarda eura, odnosno za oko 30 posto do 2050.
Europska agencija za okoliš kazala je prošle godine da su štete od poplava također porasle dijelom i zbog toga što se više gradi u područjima izloženijima poplavama, a i temeljitije prijavljivanje svih šteta u poplavama također je pridonijelo porastu ukupnih šteta od poplava.
Prema UN-ovu odboru za klimatske promjene Zemlja će s porastom emisije stakleničkih plinova biti suočena sa sve snažnijim toplinskim udarima, poplavama, sušama i porastom razine mora zbog otapanja ledenih pokrova koji bi mogli poplaviti obalna naseljena područja.
