Mladi Argentinci od 16 do 18 godina prvi će put moći glasovati u nedjelju, na djelomičnim parlamentarnim izborima, a poticaj za to pravo potječe od predsjednice Cristine Krichner čijoj stranci lijevog centra predviđaju pobjedu iako s manje zastupničkih mjesta nego u sadašnjem sazivu.
Zakon koji omogućuje glasovanje mladima s napunjenih 16 godina na snazi je u Austriji, Brazilu, Ekvatoru, Kubi i Nikaragvi, a od nedjelje vrijedi za 592.000 mladih Argentinaca koji čine 2 posto od 30 milijuna birača.
Od 2003. argentinska vlada nastojala je potaknuti mladež na glasovanje i zacijelo se nada dobiti više glasova od tog biračkog tijela, drži sociolog Ricardo Rouvier. Odrasli Argentinci podijeljeni su te ih polovica podržava pravo glasa za mlađe, a druga se polovica protivi.
Mladi od 16 do 18 godina nisu, međutim, dužni glasovati dok punoljetne Argentince na to obvezuje zakon.
Površinom osma najveća zemlja u svijetu obnavlja polovicu mjesta u Zastupničkom domu, njih 129 od 257, kao i trećinu mjesta u Senatu, 24 od 72. Ti parcijalni izbori održavaju se na polovici drugog i zadnjeg četverogodišnjeg mandata aktualne 60-godišnje predsjednice koji istječe 2015. godine.
U medijima inače sveprisutna predsjednica izostala je iz kampanje jer se zadnja dva tjedna oporavlja od operacije uklanjanja hematoma s mozga.
Očekuje se da će najviše glasova dobiti njezina Fronta za pobjedu (FPV) jedina velika nacionalna politička stranka koja ima relativnu većinu u oba doma, iako se očekuje da će izgubiti neka mjesta, napose u Senatu.
Glavni protivnik FPV-a je Fronta obnove što je vodi Sergio Massa, bivši šef kabineta predsjednice Kirchner. No natječe se samo u pokrajini Buenos Aires, koja je veličine Italije i proteže se od prijestolnice do nizina Pampe, a u njoj živi 40 posto biračkog tijela.
Sergio Massa osporava predsjednici vođenje moćnog peronističkog pokreta kojega je ideologija vrlo elastična, od lijevog centra čiji su predstavnici Cristina i bivši predsjednik, njezin pokojni suprug Nestor Kirchner, do desnice kakvu je predstavljao Carlos Menem (predsjednik od 1989. do 1999.).
Osim peronista natječu se manje stranke: konzervativna PRO (republikanci) te stranke ljevice među kojima su socijaldemokratska Radikalna građanska unija (UCR) bivšeg predsjednika Raula Alfonsina (1983-1989). te Socijalistička stranka koju vodi Hermes Biner.
UCR je nekada s peronistima bio stup dvostranačja smjenjujući se s njima na vlasti, no ugled mu se urušio nakon velike gospodarske krize 2001., kada je njezin predsjednik Fernando de la Rua pred razjarenom gomilom pobjegao helikopterom s krova predsjedničke palače.
Stručnjaci očekuju velike manevre nakon djelomičnih izbora koji su važni u pripremi za predsjedničke 2015.
Cristina Kirchner je 2009. pretrpjela poraz na tim djelomičnim izborima dok je obnašala svoj prvi mandat, ali je ipak dvije godine poslije bila ponovno izabrana za predsjednicu.
Stručnjaci kažu da je Kirchner, koja je 2007. naslijedila supruga na dužnosti, snažno podijelila argentinsko društvo. Autoritarnim stilom i gospodarskom politikom protekcionizma i nacionalizacije razbjesnila je poslovne krugove i visoke slojeve društva, dok je obožavaju siromašniji, korisnici subvencija i umirovljenici.
Prvi svjetski izvoznik brašna i sojina ulja, treći po izvozu sojina zrnja, drugi izvoznik kukuruza, a peti žita, Argentina je od 2003. do 2011. imala rast od 8 posto koji je pao na 1,9 u 2012. Rast je obnovljen u prvom semestru 2013. na 5,1 posto prema službenim statistikama. Argentina je smanjila svoj dug, no ima inflaciju od 10 posto službeno, odnosno 25 posto prema ocjeni stručnjaka.
