Miško Škempe, poljoprivrednik, stočar iz Popovače, obišao je uzduž i poprijeko Baniju nakon potresa. Iako je i on u Sisačko-moslavačkoj županiji, nije bio pogođen potresom, ali uključio se u organiziranje pomoći za poljoprivrednike. On je, osim što je poznati stočar, i potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore koja se odmah nakon potresa oglasila apelima u kojima se zalagala da se u prvih danima sačuva stočni fond koliko je to moguće.
„Zalagali smo se da niti jedno grlo ne ide u prodaju. Tamo gdje smo imali dojavu organizirali smo i dovoz agregata za aparate za mužnju, organizirali smo i dopremu hrane za stoku. Evo i konkretnog primjera, Ivici Perkoviću iz Strašnika uspjeli smo spasiti proizvodnju mlijeka s 12 krava.“, objašnjava Škempe, koji i sam ima ozbiljnu stočarsku farmu s preko 400 grla.
No, nisu svi bili te sreće, da sačuvaju svoje "blago", kako na Baniji nazivaju stoku. Marjan Vranjanin iz Luščana, u razgovoru za Jutarnji list opisao je kako je bio prisiljen prodati 10 mliječnih krava ispod cijene - jer je bila srušena štala, nije bilo struje, i nitko mu nije došao u pomoć u prva dva dana nakon potresa. Bila su to upravo ta dva kobna dana u kojima još nije profunkcionirala pomoć iz Ministarstva poljoprivrede, Stožer nije bio uspostavljen, a na terenu je sve ovisilo o privatnim inicijativama i o tome gdje je tko koga znao i je li se uspio javiti onima koji su mogli pomoći.
„Da, bilo je onih koji nisu uspjeli dobiti pomoć, nisu znali kome da se jave, ali nije na meni da procjenjujem je li zakazalo Ministarstvo poljoprivrede, ali činjenica je da nije bilo brze organizirane pomoći za sve koji imaju stoku odmah prvih dana…“, kaže Miško Škempe razgovoru za Net.hr.
Pisali ministrici, ali odgovora nema
Potvrđuje, međutim, da već dva tjedna čeka odgovor na molbu da ga primi ministrica poljoprivrede Marija Vučković, kao predstavnika Komore, ali i stočara koji dobro poznaje situaciju na terenu. 26. siječnja je upućen dopis u kojem se upozorava na konkretne probleme, ali odgovora još nema. „Znamo da je ministrica održala sastanak s LAG-ovima (lokalnim akcijskim grupama za ruralni razvoj, op.a.) u Sisku, ali tu, na žalost, dominiraju uhljebi po političkim i rodbinskim linijama, potrošit će se hrpa novca, ali strahujemo da neće doći do proizvođača.“, kaže Škempe otvoreno za Net.hr.
„Ovo je stočarski kraj, dok se proizvodilo stoku za „Gavrilović“ bilo je tu izuzetno mnogo uspješnih gospodarstava, tragično je da je „Gavrilović“ odustao od domaće stoke, ali realno – ova zemlja ovdje je stvorena za stočarstvo i reći ću vam iskreno da me boli kada vidim da ne postoji nikakva strategija, nikakva ideja da se razvije ta proizvodnja, da se ljudima pomogne u razvijanju proizvodnje, a Hrvatska bi dobila kvalitetu. Kako je moguće da Austrija vidi korist od toga da potiče stočarstvo u Alpama, a Hrvatsku baš briga?“, komentira Škempe situaciju na potresom pogođenim područjima.
Smatra da je Banija prije svega poljoprivredni kraj, a da to svim ovim akcijama nakon potresa nije u fokusu. „Gdje je strategija za dalje? Većina poljoprivrednika ovdje ne želi ovisiti o pomoći, socijalnoj pomoći, nego žele – proizvoditi. Ljudima treba perspektiva. Neki prodaju stoku zato jer ne vjeruju da ovaj kraj ima budućnost, i to je ono najopasnije.“, kaže Škempe koji se nada da će Stožer pokrenuti ono što Ministarstvo poljoprivrede nije.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković
Kako do novca za nadoknadu štete?
Dva su dominantna problema sada među poljoprivrednicima na potresom pogođenim područjima. Prvo, kako brzo doći do novaca za nadoknadu štete, jer mnogi su skeptični u dostupnost i brzinu kojom će doći novci iz EU fondova. Također, na području Banije mnogo je onih koji nemaju registriran OPG i zapravo žive od nekoliko „komada“ stoke i nije jasno hoće li uopće uspjeti ostvariti ikakvu nadoknadu štete za porušene ionako trošne štale i izgubljenu stoku koja je njima bila svo blago, iako nije bila formalizirana nikakva poljoprivredna proizvodnja.
Drugo, ima li smisla uopće razvijati ikakvu poljoprivrednu proizvodnju na području koje je bilo krcato problemima i prije potresa. „Ako ljudima ne pomognete u distribuciji onog što proizvode, ako nemate viziju da bi to domaće moglo biti bolje od onog smrznutog iz izvoza, ako nema podrške oko mlijeka, onda nema niti nikakve motivacije za ljude da se i dalje bore sa stokom ovdje, a onda se i postavlja pitanje zašto bi mladi ljudi ostali ovdje…Sve je to lančana reakcija, a sada ne vidimo da itko ima viziju za budućnost poljoprivrede na ovim prostorima.“, kaže Škempe.
Na pitanje koje uvjete moraju ispunjavati poljoprivrednici na Baniji da bi mogli uopće podnijeti zahtjev za nadoknadu štete, iz Ministarstva poljoprivrede kažu da je „natječaj za tip operacije 5.2.1 „Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. -2020. za ruralna područja koja su pogođena potresima u ožujku i prosincu 2020. godine“, tek u izradi, odnosno nacrt natječaja nije prošao postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, te da ne mogu konkretnije govoriti o uvjetima, no najavljuju da će uzeti u obzir trenutnu situaciju, odnosno da će natječaj nastojati učiniti što jednostavnijim za poljoprivrednike.
Upisnici, registri, papirologija...
No, već sada je jasno da će neki od osnovnih uvjeta biti da je „uništen poljoprivredni potencijal“ (poljoprivredno zemljište, višegodišnji nasadi/bilje, plastenici, staklenici, oprema, poljoprivredna mehanizacija i priključci, gospodarska vozila, poljoprivredne gospodarske zgrade, domaće životinje) koji je zahvaćen potresom - „evidentiran i potvrđen u bazi podatka o štetama koju vodi Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva“, da je „objekt za držanje stoke“, odnosno, štala upisana u Registar farmi, te da su domaće životinje koje su nastradale „upisane u Jedinstveni registar domaćih životinja (JRDŽ) ili ostale propisane upisnike (pčele u Evidenciji pčelara i pčelinjaka)“.
Iz Ministarstva najavljuju da će prilikom podnošenja zahtjeva za potporu poljoprivrednici imati podršku djelatnika Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, na način da će fizički na licu mjesta popunjavati zahtjeve za potporu s poljoprivrednicima na terenu.
S obzirom da na području pogođenog potresom dominiraju siromašna domaćinstva u kojima štale nisu u Registru farmi, niti su životinje upisane u kojekakve službene registre, pitali smo znači li to da ti – u pravilu najsiromašniji – niti neće moći aplicirati za novčanu pomoć za obnovu, pitali smo jesu li za njih predviđeni ikakvi modeli podrške, no odgovor je nedvosmislen: „Poljoprivrednici koji podnose zahtjev za potporu za sve mjere iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020. moraju biti upisani u neki od upisnika ili evidencija koju vodi Ministarstvo poljoprivrede ili druge institucije u poljoprivredi, u Upisnik poljoprivrednika ili registrirani u Jedinstvenom registru domaćih životinja (JRDŽ)“.
No, kao olakotnu okolnost navode da se poljoprivrednici mogu upisati u te registre do trenutka podnošenja zahtjeva za potporu, dakle, imaju još vremena, ali mnoge obitelji s improviziranim štalama i s nekoliko komada stoke teško će ispuniti uvjete za upis u registre.
Majske Poljane, selo koje je najpogođenije potresom
Je li Ministarstvo kasnilo s pomoći stradalima?
Pitali smo u Ministarstvu hoće li itko odgovarati za propuste iz prvih nekoliko dana, kada je Marjan Vranjanin bio prisiljen prodati deset mliječnih krava jer nitko nije pružao pomoć za stoku, a mnogi drugi su se snalazili uz pomoć volontera jer nije bilo „službene“ pomoći, no dobili smo tek odgovor da je bilo propusta, ali i da je odmah organizirana i pomoć.
„Sustav donacije hrane, izmještanja stoke i posredovanja pri otkupu između poljoprivrednika i industrije uspostavljeni su u prvim danima nakon potresa te su odmah organizirani timovi Ministarstva poljoprivrede i HAPIH-a koji su odmah počeli ubrzano obilaziti poljoprivrednike na potresom pogođenim područjima te ih kontaktirati telefonski. Unatoč činjenici da su savjetnici na terenu i putem telefona od prvog dana u kontaktu s poljoprivrednicima komunicirali sve mogućnosti i pomoć koju mogu pružiti, nažalost čak ni na taj način nije bilo moguće informirati odmah sve poljoprivrednike na potresom pogođenim područjima te spriječiti da se dogodi ijedan slučaj poljoprivrednika u potrebi uslijed koje je morao prodati stoku.“, stoji u odgovoru iz Ministarstva.
Naglašeno je također da su „prijevremeno i žurno isplaćena sva sredstva koja su u ovom trenutku bila moguća, 94 milijuna kuna izravnih plaćanja i mjera ruralnih razvoja, te da je pripremljen program pomoći prerađivačima vrijedan 10 milijuna kuna, a u veljači izlazi natječaj za obnovu proizvodnih potencijala po ubrzanoj i pojednostavljenoj proceduri“. No, ni u isplatama poticaja nisu bili mnogi mini poljoprivrednici, oni čije su fotografije kako grle svoje preostalo blago obišle Hrvatsku u onim prvim danima potresa.
Odnos prema 'blagu' odredit će budućnost cijelog kraja
A koliko ima takvih malih jadnih gospodarstava? Iz Ministarstva odgovaraju suhim brojkama. Kažu da su u razdoblju od potresa, 28. prosinca prošle godine, do 25. siječnja ove godine, obišli uživo ili kontaktirali 3570 gospodarstava, da je od toga u „Upisnik poljoprivrednih gospodarstava/obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ukupno upisano njih 2.970, a u Registar farmi upisano je 112 gospodarstava (posjednika), dok preostali broj obiđenih gospodarstava nije upisan u službene evidencije“. Ako se pita Ministarstvo, radi se o nekoliko stotina gospodarstava.
No, ako se pita poljoprivrednike na Baniji, radi se o mnogo većim brojkama. U Sisačko-moslavačkoj županiji ukupno je registrirano 8.800 OPG-ova, stradalo je oko 3.500, no smatra se da se oko 15 tisuća domaćinstava bavi nekim oblikom poljoprivredne proizvodnje, te se pretpostavlja da je među stradalima nekoliko tisuća onih kojima je stradala i mala poljoprivredna proizvodnja koja nije ni u kakvim OPG-ovima. A za njih je posve neizvjesno kako će oni uspjeti dobiti ikakvu naknadu štete. „Većina ljudi s nekoliko komada stoke nema registriran OPG i posve je jasno da će njima biti najteže doći do sredstava za obnovu. Ne znamo koliko su toga svjesni u Ministarstvu poljoprivrede.“, kaže naš sugovornik, stočar Miško Škempe. No, on opet vraća u fokus pitanje budućnosti.
Jednima treba pomoć da bi si osigurali svoje malo domaćinstvo, malu vlastitu proizvodnju za vlastito preživljavanje, a drugima da bi digli ozbiljniju proizvodnju i vratili vjeru u život u cijelom nekad moćnom poljoprivrednom kraju. Posve je jasno da je rješavanje problema i malih i velikih poljoprivrednika na području Banije veliki test i za cijelu Vladu Andreja Plenkovića i za njegov Stožer koji vodi Tomo Medved, da će se i kroz odnos prema „blagu“ vidjeti i u kom smjeru će se graditi budućnost cijelog kraja.
