Četvrto izdanje Izvješća o globalnom bogatstvu (Global Wealth Report), koje je objavio Allianz, detaljno analizira stanje imovine i duga privatnih kućanstava u više od 50 zemalja svijeta. Podaci iz izvješća pokazuju da je globalna bruto financijska imovina privatnih kućanstava u 2012. godini porasla za 8,1%, što je najviša stopa rasta zabilježena u proteklih šest godina, a također je i znatno viša od dugoročnog prosjeka prilagođenog za valutne učinke (od 2001. do 2012), koji iznosi 4,6% godišnje.
Pozitivan trend na tržištima dionica bio je jedan od glavnih čimbenika koji su prošle godine potaknuli rast: imovina sadržana u vrijednosnim papirima porasla je za 10,4%, uslijed čega je ukupna globalna financijska imovina dosegnula novu rekordnu razinu od 111 bilijuna eura.
Rast duga se u isto vrijeme u 2012. zadržao na niskoj razini od 2,9%. Globalni pokazatelj duga (obveze izražene kao postotak BDP-a) pao je za još jedan postotni bod, na 65,9% u usporedbi s 71,6% zabilježenih 2009. godine. To znači da je globalna neto financijska imovina (bruto financijska imovina umanjena za obveze) u stvarnosti doživjela dvoznamenkast rast (po stopi od 10,4%).
Od ovog snažnog rasta koristi su imale sve regije. Istočna Europa zabilježila je rast od 8,5%, što je tek neznatno ispod globalnog prosjeka. Rezultati koje je ostvarila istočna Europa, međutim, izgledaju znatno bolje ako ih se usporedi s kriznim godinama nakon 2007. godine: dok su bogate regije Amerike i Europe tek prošle godine uspjele za dlaku prijeći predkriznu razinu, razina bogatstva istočne Europe je krajem 2012. već bila 40% viša od vrhunca iz 2007.
Dugoročna analiza potvrđuje ulogu istočne Europe kao najbrže rastuće regije svijeta. Bruto financijska imovina istočne Europe od 2000. godine raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 14,7%, iako se proces akumulacije imovine u mnogima od ovih zemalja od kasne 2007. prebacio u nižu brzinu, odnosno u nekim slučajevima čak i dvije brzine niže.
Druge regije u razvoju, kao što su Azija (bivši Japan) sa stopom rasta od 13,7% i Latinska Amerika sa stopom rasta od 13,2% zaostaju za istočnom Europom. Međutim, prosječna bruto financijska imovina po stanovniku je s ukupnim iznosom od 4.480 eura zabilježenim krajem 2012. u istočnoj Europi još uvijek niža nego u drugim rastućim ekonomijama svijeta. Međutim, prosjek također u sebi skriva i još uvijek golem jaz u bogatstvu u ovoj regiji.
S jedne strane imamo još uvijek relativno siromašne zemlje poput Kazahstana i Ukrajine, gdje je bruto financijska imovina po stanovniku u prosjeku još uvijek niža od 2.000 eura, a s druge strane imamo zemlje poput Češke i Slovenije, čije razine bogatstva su mnogo bliže razinama koje viđamo u zapadnoj Europi.
Međutim, ukupno gledano, unatoč izvrsnim rezultatima proteklih godina, istočna Europa još uvijek mora prijeći dug put prije nego dostigne bogatije zemlje. Postoji i još jedna kvaka: proteklih godina osobni dug je u istočnoj Europi rastao još brže nego imovina.
U proteklih dvanaest godina istočnoeuropska kućanstva su u prosjeku svoje obveze povećavala za 25,4% godišnje. Unatoč tome što je ovaj rast od 2007. godine usporio, nijedna druga regija na svijetu nema ni približno tako brz rast duga. Nije nikakvo čudo da je rast neto financijske imovine stoga usporen: s prosječnim rastom od 'samo' 11,0%, Istočna Europa je u tom pogledu rasla sporije od Latinske Amerike s 11,6% i Azije (bivšeg Japana) s 14,0%.
Hrvatska bilježi snažan rast imovine
Hrvatska je prošle godine zabilježila snažan porast imovine. Bruto financijska imovina porasla je za 5,7%, uglavnom uslijed snažnog rasta imovine uložene u osiguranja i mirovine od +16,4%. Hrvatska kućanstva u proteklih 12 godina značajno su povećala svoj udio financijske imovine uložen u osiguranja i mirovine: prošle godine je nešto malo manje od 20% njihove ukupne imovine bilo uloženo u ove proizvode u usporedbi s manje od 5% početkom stoljeća.
Nadalje, privatne obveze su u 2012. pale za 1,3%. Posljedica toga je da je neto financijska imovina porasla za 10,6%, što je znatno više od dugoročnog prosjeka (za razdoblje od 2001. do 2012), koji iznosi 6,1% godišnje.
Hrvatska kućanstva napokon su financijsku krizu ostavila iza
sebe: neto financijska imovina po stanovniku viša je od svog
predkriznog vrhunca za više od 20%. U globalnim razmjerima,
međutim, Hrvatska se nije pomakla s 31. mjesta na ljestvici
najbogatijih zemalja s neto financijskom imovinom po stanovniku u
iznosu od 6,790 eura na kraju 2012. (vidi tablicu), smjestivši se
na četvrto mjesto u istočnoj Europi (iza Slovenije, Češke i
Estonije).
Ljestvica prvih 10 zemalja po financijskoj imovini po stanovniku
za 2012. godinu:
